Naslov
Uloga participacije u planiranju prostora naslijeđa - pogled iz dubrovačke perspektive
(The role of participation in spatial planning of heritage sites - a view from Dubrovnik’s perspective)

Autori
Mišetić, Anka ; Miletić, Geran-Marko ; Ursić, Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa

Urednik/ci
Mladen Obad Šćitaroci

Izdavač
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2015

Raspon stranica
628-633

ISBN
978-953-8042-10-2

Ključne riječi
participacija, baština, kolaborativno planiranje, grad
(participation, heritage, collaborative planning, city)

Sažetak
U priopćenju se interpretiraju rezultati istraživanja obavljenog 2013. godine u Dubrovniku kao dio IPA projekta „Baština - pokretač razvoja“. Ideja participacije se intenzivno razvija 1980.-ih i 1990.-ih godina kada se zajedno s promjenama u polju društvenih teorija mijenja i paradigma teorije planiranja. Kao teorijsko polazište naglašena je Habermasova teorija društva kao komunikacijske zajednice, a na podru- čju planerskih praksa, participativni proces povezan je s konceptom kolaborativnog planiranja (Healey). Istraživanje je provedeno na 263 ispitanika u Dubrovniku koji su definirani kao akteri javnog djelovanja, referirajući se na Bassandovu tipologiju aktera u urbanom prostoru prilagođenu za svrhu ovog istra- živanja: - ekonomski stručnjaci (akteri zainteresirani za poslovanje), - stručnjaci različitih profila (akteri zainteresirani za profesionalnu/ strukovnu afirmaciju), - akteri civilnog društva (akteri zainteresirani za promicanje specifičnih vrijednosti i načina života), - kulturni akteri koji u svakodnevnom radu stvaralački ili na drugi način doprinose razvoju i/ili održavanju kulturnog sektora. Općenito se može reći da je kroz upitnik kod svih skupina naglašeno nezadovoljstvo dosadašnjom razinom informiranja u procesima upravljanja baštinom, u čemu prednjači skupina kulturnih aktera. Kao što je naglašena uloga lokalnih medija, tako je naglašena i odgovornost grada za obvezu informiranja pa je i unaprjeđivanje participacijskog procesa adresirano na lokalnu razinu i odgovornost lokalnih sudionika. Povjerenje u stručnjake i građane značajno je veće nego povjerenje u institucije vlasti. Stoga se ova dva razvojna aktera nameću kao stabilni partneri čije bi mišljenje moglo biti presudno za upravljenje naslijeđem. Političari, ali i poduzetnici svoju reputaciju mogu “popraviti” ili “steći” kroz otvoreni dijalog za koji su zainteresirani svi ispitanici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA