Naslov
Silovanje žena kao dio strategije u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku
(Rape of Women as Part of the Strategy during the Serbian Aggression on Croatia)

Autori
Markešić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Drugi međunarodni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup Domovinski rat i njegovi društveno-ekonomski odrazi na razvoj hrvatskog istoka : knjiga sažetaka / Brekalo, Miljenko ; Kotrola-Topić, Marina ; Lukić, Anamarija - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2015, 68-70

ISBN
978-953-7964-31-3

Skup
Međunarodni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup Domovinski rat i njegovi društveno-ekonomski odrazi na razvoj hrvatskog istoka (2 ; 2015)

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 03.12.2015. - 04.12.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
silovanje žena; zločin protiv čovječnosti; strategija velikosrpske agresije na RH; šutnja hrvatskih državnih; civilnih i crkvenih institucija
(rape of women; crimes against humanity; strategies Serbian aggression on Croatia; silence Croatian state; civil and ecclesiastical institutions)

Sažetak
U prvome dijelu rada autor donosi kratak prikaz presude Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) sa sjedištem u Den Haagu (2001) kojom su (etnička) silovanja i seksualna porobljavanja Bošnjakinja u Foči 1992. okvalificirana kao zločin protiv čovječnosti, jer su ta silovanja „počinjena u okviru sistematskih napada na civile i imala su karakteristike porobljavanja“. U drugome dijelu rada autor se bavi analizom motivâ 'etničkoga silovanja' uopće, a posebno 'etničkoga silovanja' ženâ tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku (1991-1995). Odgovor na pitanje koji su razlozi za prešućivanje toga zločina protiv čovječnosti – unatoč 14 godina staroj presudi Haškoga suda -, autor traži u trećemu dijelu rada i navodi moguće razloge za to: 1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) nije podnijelo kaznene prijave za ovu vrstu zločina protiv čovječnosti ; 2) Hrvatska patrijarhalna, dominantno muška kultura u kojoj žena ima podređenu ulogu kako u društvu i državi, tako i u Crkvi i obitelji ; 3) Vrijednost žene i njezina tijela u odnosu na vrijednost muškarca i njegova tijela kod procjene stupnja invalidnosti i stradanja u Domovinskome ratu ; 4) Shvaćanje da je silovanje uobičajena prateća pojava rata i o njemu ne treba govoriti?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA