Naslov
Kočničari pomirenja u Bosni i Hercegovini: obični građani vjernici ili predstavnici njihovih vjerskih zajednica
(Spoilers Reconciliation in BiH ordinary citizen or political and religious elite?)

Autori
Markešić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Istraživanje uloge religije u procesu izgradnje povjerenja i pomirenja

Urednik/ci
Kuburić, Zorica i Brkić, Marko-Antonio

Izdavač
Centar za empirijska istraživanja religije (CEIR) ; Sveučilište Hercegovina

Grad
Sarajevo : Mostar

Godina
2015

Raspon stranica
99-114

ISBN
978-9958-1981-6-8

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina, političke (bošnjačke, hrvatske, srpske) i crkvene (islamske, katoličke i srpsko-pravoslavne) elite, pomirenje, povjerenje
(Bosnia and Herzegovina, the political (Bosnian, Croatian, Serbian) and church (Islamic, Catholic and Serbian Orthodox) elites, reconciliation, confidence)

Sažetak
Recentna predratna, ratna i poslijeratna empirijska istraživanja pokazuju da su građani Bosne i Hercegovine – kao pojedinačne osobe – spremni prihvatiti drugoga i drukčijeg, priznati njegov (nacionalni, religijski, kulturni, politički) identitet i posebnost, s tim drugim i drukčijim sklapati prijateljstva i izgrađivati povjerenje, itd.. Zbivanja tijekom i nakon rata u Bosni i Hercegovini (1991–1995) pokazala su, međutim, da su u stvaranju i održavanju velike socijalne i etničke distance među njezinim građanima sudjelovale ne samo nacionalno/nacionalističko-političke nego i crkvene elite. Upravo stoga autor polazi od postavke da bi u tome smislu i crkvene elite trebale više i svestranije sudjelovati u stvaranju uvjeta međusobnoga pomirenja i ponovne uspostave povjerenja kako među građanima, tako i povjerenja tih građana u državne i vjerske institucije, posebno stoga što su nacionalni i religijski kolektiviteti (katoličko-hrvatski, islamsko-bošnjački i pravoslavno-srpski) opterećeni ne samo „prevelikim pamćenjem“ (mi–katolici Hrvati, mi-muslimani Bošnjaci, mi-pravoslavci Srbi u ovome ratu pretrpjeli smo najveću patnju i stradanja) nego i prevelikim zaboravom (njihove žrtve nas ne interesiraju i ne želimo za njih znati). Stoga, smatra autor, ako u okviru nacionalnih, ali i posebno vjerskih zajednica, ne bude spremnosti tražiti od drugih oprost za zločine koje su njihovi članovi počinili članovima druge dvije religijsko-nacionalne zajednice i ako na drugoj strani ne bude spremnosti oprostiti onome tko taj oprost bude tražio, teško će biti moguće institucionalizirati tu hrabru, pojedinačnu, individualnu spremnost građana Bosne i Hercegovine za pomirenje i obnovu povjerenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA