Naslov
Geomorfološki značaj okršenih dolina na krškim zaravnima, primjer Unsko-koranske zaravni
(Geomorphological significance of the karstified valleys on a karst plateaus, example of the Una – Korana plateau)

Autori
Bočić, Neven ; Pahernik, Mladen ; Mihevc, Andrej

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka / Horvat, Marija ; Wacha, Lara - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015

ISBN
978-953-6907-50-2

Skup
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
krš; paleodrenažna mreža; okršene doline; krška zaravan; Dinaridi; Hrvatska
(karst; palaeodrainage network; karstified valleys; karst plateau; Dinarides; Croatia)

Sažetak
Krške zaravni često imaju složen geološki i geomorfološki razvoj. Uglavnom se smatra da je za njihov razvoj potrebno dugotrajno razdoblje krške denudacije. Glavna svrha ovog istraživanja bila je produbiti naše razumijevanje jedne od ključnih faza u evoluciji krških zaravni - prijelaz iz fluvijalnog krajolika u onaj kojim dominiraju procesi okršavanja. Cilj rada je rekonstrukcija paleodrenažne mreže na velikoj zaravni dinarskog krša i analiza njenih značajki te utvrđivanje njenog značaja u gemorfološkom razvoju zaravni. Istraživanje je provedeno na velikom dijelu Unsko-koranske zaravni, najveće zaravni dinarskog krša. Površina 1240 km2. Najveći dio ove zaravni izgrađen je od karbonatnih stijena trijaske, jurske i kredne starosti koji omogućavaju razvoj krških procesa. Rekonstrukciju paleodrenažne mreže izradili smo na temlju topografskih karata 1:25000 s ekvidistancom od 10 m. Kako je proces prijelaza od površine kanalske mreže u podzemnim krškim kanalske mreže je još uvijek u tijeku tako da je, ovisno o stupnju okršavanja, drenažna mreže podijeljena u tri kategorije: aktivne, suhe i reliktne doline. Utvrđeno je da je 90, 5% postojeće drenažne mreže doživjelo neki stupanj okršavanja. Površinska drenažna mreža je postupno zamjenjena suhom i reliktnom te ponikavama velike gustoće. Danas, zaravnjeno i okršeneo područje između glavnih tekučica se drenira podzemno prema glavnim vodotocima koji dreniraju cijelo područje dalje prema Panonskom bazenu. To je najveći poznati krški palaeodrainage mreže u dinarskog krša koji je rekonstruiran na ovaj način.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA