Naslov
Sociodemografski čimbenici rizika za stradavanje djece u nesrećama
(The socio-demographic risk factors for children injuries)

Autori
Miškulin, Maja ; Plažanin, Davor ; Mujkić, Aida

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. Hrvatski epidemiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Miškulin, Maja ; Kolarić, Branko - Zagreb : Hrvatsko epidemiološko društvo, 2015, 129-129

Skup
3. Hrvatski epidemiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 07.05.2015. - 09.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
djeca; nesreće; prevencija; sociodemografski čimbenici rizika
(children; accidents; prevention; socio-demographic risk factors)

Sažetak
Cilj: Ispitati međuodnos između odabranih sociodemografskih čimbenika rizika za stradavanje djece u nesrećama kao što su broj djece u obitelji te starost roditelja i stradavanja djece u nesrećama te procijeniti značajnost istih u predviđanju rizika za nastanak ozljeda kod djece. Metode: Ovo presječno istraživanje provedeno je pomoću anonimnog anketnog upitnika tijekom svibnja 2011. godine među roditeljima djece predškolske dobi koja pohađaju vrtiće na području grada Osijeka. Upitnik korišten u ovom istraživanju sadržavao je pitanja koja se odnose na dob roditelja, broj i dob djece u obitelji, prijašnja stradavanja djece te znanje i stavove roditelja o mogućnostima sprečavanja nesreća i povećanja sigurnosti djece predškolske dobi. Stopa odaziva ispunjavanju upitnika bila je 38, 4% (653/1700). Rezultati:Među svim ispitanicima bilo je 8, 9% (58/653) onih čiji je dijete stradalo u nekoj nesreći. Gledajući svu stradalu djecu utvrđeno je kako je 75, 9% (44/58) djece bilo ozlijeđeno pri padu, 17, 2% (10/58) djece je doživjelo prometnu nesreću, 3, 5% (2/58) djece je imalo opekline dok je 1, 7% (1/58) djece doživjelo otrovanje ili gušenje. Prema broju djece u obitelji, 4, 4% (9/206) ozlijeđene djece dolazilo je iz obitelji s jednim djetetom, 10, 1% (36/356) iz obitelji s dvoje djece te 14, 3% (13/91) iz obitelji s troje ili više djece, a utvrđena razlika bila je statistički značajna (χ2=9, 133 ; df=2 ; p=0, 010). Vezano uz međuodnos između starosti roditelja i stradavanja djece u nesrećama istraživanje je pokazalo kako su roditelji 8, 5% (47/550) ozlijeđene djece pripadali dobnoj skupini 20-39 godina, dok su roditelji 10, 7% (11/103) ozlijeđene djece pripadali dobnoj skupini 40-59 godina no ta razlika nije bila statistički značajna (χ2=0, 488 ; df=1 ; p=0, 571). Zaključak: Rizik nastanka ozljeda u djece moguće je predvidjeti pomoću različitih sociodemografskih čimbenika rizika pri čemu je u promatranoj populaciji osobito značajan čimbenik rizika broj djece u obitelji. Pri planiranju preventivnih aktivnosti usmjerenih ka sprječavanju ozljeđivanja djece nužno je pored svih ostalih rizičnih čimbenika obratiti pozornost i na različite sociodemografske čimbenike rizika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA