Naslov
Aktualno u pojavnosti bolesti peradi u Hrvatskoj i regiji
(Topical issues in diseases of poultry in Croatia and the region)

Autori
Savić, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
XI. simpozij Peradarski dani 2015. s međunarodnim sudjelovanjem / Balenović, Mirta - Zagreb : Hrvatski veterinarski institut, 2015, 13-14

Skup
XI. simpozij Peradarski dani 2015. s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 13.05.2015. - 16.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
perad; bolesti; Hrvatska
(poultry; diseases; Croatia)

Sažetak
Dvije najznačajnije virusne bolesti peradi, visokopatogena influenca peradi (VPIP) i newcastleska bolest (NB) nisu zabilježene u Hrvatskoj već cijeli niz godina, no ove dvije bolesti se redovito pojavljuju u zemljama u regiji. VPIP podtipa H5N1 koja je uzdrmala svjetsko peradarstvo i dalje uzrokuje probleme u zemljama središnje i istočne Azije. Štoviše, na svoje nepredvidljivo širenje ovaj nas je virus podsjetio početkom godine kada je nađen u uginulom pelikanu u Bugarskoj. Vrlo srodan virus VPIP podtipa H5N8 se u proteklih nekoliko godina također ukorijenio na Dalekom istoku. Slično virusu podtipa H5N1 i ovaj virus „pravi izlete“ sve do Europe. Tako je krajem prošle godine nađen u peradi u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, a početkom ove godine i u peradi u Mađarskoj te u trenutku pisanja ovoga sažetka (ožujak 2015.) i u uginulom labudu u Švedskoj. Uz ova dva visokopatogena virusa podtipa H5, u sjevernoj Italiji je u ljeto 2013. došlo do zaražavanja peradi visokopatogenim virusom podtipa H7N7, no bolest je vrlo brzo iskorijenjena. Druga najznačajnija virusna bolest peradi, newcastleska bolest, kontinuirano je prisutna u različitim zemljama, a nama najbliže je zabilježena pojava u Rumunjskoj krajem prošle godine. U Hrvatskoj su u proteklom dvogodišnjem razdoblju od virusnih bolesti peradi i dalje najznačajniji zarazni bronhitis i zarazna bolest burze (gumborska bolest). Među terenskim virusima zaraznog bronhitisa dominiraju sojevi podtipa QX uz sporadičnu pojavu sojeva podtipa Italy 02 te naše lokalne varijante preliminarno nazvane HR2010. Zarazna bolest burze već uobičajeno pokazuje sezonski karakter vezano prvenstveno uz držanje pilića u malim, nekontroliranim uzgojima u toplije doba godine. S ovakvih uzgoja povremeno dolazi do prijenosa virusa na farmski držane piliće. Osim zaraznih bolesti peradi koje smo navikli susretati treba skrenuti pozornost i na pojavu erozija kutikule mišićnog želuca uzrokovanih ptičjim adenovirusom. Bolest se javlja u kokoši lakih i teških hibrida bilo koje dobi. Erozije je lako zamijeniti s promjenama nastalim uslijed različitih štetnih tvari u hrani (mikotoksini, bakar, biogeni amini, gizerozin). Zaraza je proširena u svijetu, a dokazana je i u nekoliko susjednih zemalja. Uzročni virus je moguće dokazati molekularnim tehnikama, međutim, zasad ga uobičajenim laboratorijskim metodama nije moguće razlikovati od tzv. virusa CELO, također ptičjeg adenovirusa koji nije posebno patogen za kokoš. Stoga dijagnozu treba temeljiti na specifičnim patoanatomskim promjenama i pozitivnom nalazu ovoga virusa. Može se zaključiti da je u Hrvatskoj u proteklom dvogodišnjem razdoblju vladala povoljna epizootiološka situacija s obzirom na značajnije zarazne bolesti peradi unatoč nepovoljnim globalnim i regionalnim epizootiološkim okolnostima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA