Pregled bibliografske jedinice broj: 792582
Usmeno-književna i etnološka baština iz Rašćana kod Vrgorca
Usmeno-književna i etnološka baština iz Rašćana kod Vrgorca, 2010., diplomski rad, Filozofski fakultet, Split
CROSBI ID: 792582 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usmeno-književna i etnološka baština iz Rašćana kod
Vrgorca
(Oral-literary and ethnological heritage from
Rašćani near Vrgorac)
Autori
Pavlinović, Milena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Split
Datum
15.07
Godina
2010
Stranica
76
Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić
Ključne riječi
usmene lirske pjesme ; povijesne predaje ; demonološke predaje ; mitske predaje
(oral lyric poems ; historical tradition ; demonological legends ; mythological legends)
Sažetak
U diplomskom radu obrađena je narodna baština sela Rašćane Donje u Vrgoračkoj krajini, na pola puta između Vrgorca i Zagvozda. Glavni izvor podataka kazivanja su Kate Pavlinović, rođ. Pavlinović, iz zaseoka Veliki Godinj, rođene 1922. godine. Rašćane Donje selo su raštrkanog tipa, raspoređene po zaseocima, ili komšilucima, a nešto više o samom selu i njegovoj povijesti prikazano je u prvom dijelu rada. Slijedi prikaz vjerskih običaja kroz običaje Božića i Uskrsa, Velike Gospe i Svih Svetih. Uvid u svakodnevni život iskazan je kroz običaje udvaranja, svakodnevne podjele poslova, obrede vjenčanja i sprovoda. Rašćane su uglavnom živjele od poljoprivrede, imale su osmogodišnju osnovnu školu i trgovinu, a od nedavno imaju i poštu. Veliki dio života mještana činila je vjera, i odlasci na misu bili su sastavni dio svake nedjelje i blagdana. U Rašćanima se svetkuje Velika Gospa i Sveti Stjepan, a nekad je prije svaki zaseok imao svog zaštitnika, ili svoju brgulju. U nastavku su prikazana uvjerenja ljudi u postojanje mitskih bića, legende o vilama i vješticama i njihovi sukobi i susreti s njima. Pučke pjesme, gange i dvostihovi pokazatelj su kako je književnost i nekada imala veliku ulogu u životu ljudi, pokazuje njihovu umješnost u pisanju i sricanju stihova i njihovu neizmjernu maštovitost. Ono što je iz svega ovoga jasno vidljivo je to da su ovi ljudi unatoč činjenici da su živjeli u siromaštvu iznimno cijenili život i svakodnevno se veselili.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija