Naslov
Hrvatska usmeno-književna baština i narodni običaji u Posušju
(Croatian oral and literary heritage and folk customs in Posušje)

Autori
Širić, Josipa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
09.07

Godina
2010

Stranica
72

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
molitve ; povijesne predaje ; demonološke predaje ; mitske predaje ; narodni običaji
(prayer ; historical tradition ; demonological legends ; mythological legends ; folk customs)

Sažetak
Predaje, pjesme i ostali oblici usmene književnosti kao i običaji nas uvelike upoznaju s onim što smo htjeli znati o jednome narodu. Potrudimo li se samo sjesti i poslušati naše bake i djedove vidjet ćemo kako su oni puni predaja koje sadrže iskustvo, znanje i mudrost. A to iskustvo, znanje i mudrost koju te predaje sadrže trebali bi što vjernije prenijeti na papir pa su tako i u ovom radu predaje, običaji, pjesme i molitve prenesene onako kako su kazivači govorili bez nekih većih preinaka. Budući da su zapisane točno onako kako su oni govorili, čitajući ove predaje možemo zapravo naše kazivače čuti kako nam pripovijedaju pa u tom smislu i zamisliti sve te osobe i događaje o kojima nam oni tako vjerno govore. Najviše se zadržavaju na onim mitskim predajama gdje se sjećaju kako su im njihovi poznanici pričali o vilama ili hajducima kojih su se sami Turci bojali. Također je velik broj povijesnih predaja koje govore o Turcima a to nije ni čudno ako uzmemo u obzir koliko su Turci vladali nad našim narodom i kakve su im sve muke zadavali. Važno je napomenuti i etiološke predaje o postanku naziva groblja, vrela i ostalih koje su zapisane u ovom radu. Uz ove već nabrojene pripovijedali su o vješticama, đavlu i o pojavljivanju ubijene djece. Vrlo je važno kako očuvati, tako i poštovati običaje naših starih. Kako Antun Radić, osnivač hrvatske etnologije, kaže: „Narod bez običaja, ako ga gdje ima, divlji je i surov.“ Iz priča naših baka i djedova možemo vidjeti da je bilo onih dobrih običaja a i onih s kojima bi se narod manje ponosio. U bilo kojem slučaju upoznavanje s običajima jednoga naroda bi značilo upoznavanje sa samim tim narodom. Neki običaji vezani za posuški kraj su se sačuvali dok su se drugi modificirali a ima i onih koji su se potpuno potisnuli. Ove predaje i običaje mi slušamo od naših starih a oni su opet te iste slušali od svojih ili poznanika ili starijih i tako se ove predaje i običaji prenose s koljena na koljeno i postaju živim svjedokom tradicije jednog naroda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA