Naslov
Folkloristika u duvanjskom kraju
(Folklore research in Duvno region)

Autori
Banović, Zorica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
07.05

Godina
2010

Stranica
59

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
usmene epske pjesme ; povijesne predaje ; demonološke predaje ; mitske predaje
(oral epic ; historical tradition ; demonological legends ; mythological legends)

Sažetak
Duvanjski kraj krije bogatstvo tradicijske kulture i narodne usmene književnosti. Autorica je kao dijete, a i kasnije, često slušala razne predaje i mudre izreke iznikle u narodu. Osobito nalazim u starijih ljudi crtu nostalgičnosti za minulim vremenima kada su zajedništvo, ganga i pjesma bila svakodnevnica ovog izmučenog naroda. I svi tvrde kako su prije sretniji i zadovoljniji bili, za razliku od danas kada se puno ima, a sve se nezadovljnije živi. Upravo takav čovjek, čovjek sa starim vrijednostima živi u usmenoj književnosti duvanjskog kraja. U toj književnosti kriju se sve patnje, boli i radosti ovoga kraja i svi važni trenutci naših predaka. Ovaj diplomski rad donosi samo jedan djelić te bogate duvanjske usmene književnosti. Epske pjesme posvećene su junacima koji su smogli snage i hrabrosti boriti se protiv nepravde i braniti zemlju koja je njihova djedovina. Glavni borac turskog ugnjetavanja i nezaboravni zaštitnik kršćana je hajduk Mijat Tomić, rođeni Duvnjak. Dirljive epske pjesme ispjevane su i o Stojanu Jankoviću. Tu je i epska pjesma o mudroj i lijepoj djevojci Ivi koja spašava mnoge od turskog sužanjstva a neodoljivo podsjeća na biblijsku, odnosno Marulićevu Juditu. Treći i najopsežniji dio rada jesu predaje, osobito mitološke predaje o vilama, prelijepim djevojakama duge plave kose, koje su bile nevidljive, ali su ipak ponekad doživljavale nesreće i trebale pomoć ljudi, koju bi one bogato nagrađivale. Slijede, povijesne predaje o duvanjskom begu i njegovom odnosu prema narodu i poturicama, kao i neobičnu predaju o Sibinjaninu Janku, te o stećcima kojima buškoblatski kraj obiluje. Zatim slijede etiološke predaje o nastanku prezimena Drmić – Banović te demonološke, o raznim demonskim bićima i čudnim, neshvatljivim događajima. Četvrti i peti dio rada obuhvaćaju svadbene te uskrsne i božićne običaje. Nešto od tih običaja sačuvano je danas, ali većina njih oslikavaju bogatsvo tradicijske kulture kakva je nekad bila. Legende su sljedeći dio diplomskog rada. U njima su čuda i život vezana za dvojicu duhovnih pastira: fra Barišu Drmić – Banovića i fra Vladu Vlašića. Sljedeći dio čine molitve, a kao takve česte su molitve Isusu, Mariji, svecima, vecernje i jutarnje te korizmene molitve. Pjesme su se prenosile s koljena na koljeno, a danas su mnoge pale u zaborav. Posljednji dijelovi diplomskoga rada vezani su za dvostihove, poslovice i zagonetke. U poslovicama se oslikava narodna mudrost izrečena u tako sažetim izrazima, dok u zagonetkama nalazim iznenađujuću kreativnost duvanjskog čovjeka. U pisanju ovoga diplomskoga rada iznenadilo me je bogatstvo tradicijske kulture i shvatila sam koliko je veliko područje za istraživanje usmene književnosti. "Mislim da sam dobila veću svijest i shvatila vrijednost onoga što se pod tim imenom podrazumijeva. Stoga se nadam da će ovaj moj rad biti bar mali doprinos očuvanju tradicijske kulture ovoga kraja" piše autorica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA