Pregled bibliografske jedinice broj: 792531
Duhovna baština Hrvata u suvremenoj etnografiji iz Bosanske Posavine
Duhovna baština Hrvata u suvremenoj etnografiji iz Bosanske Posavine, 2010., diplomski rad, Filozofski fakultet, Mostar
CROSBI ID: 792531 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Duhovna baština Hrvata u suvremenoj etnografiji iz
Bosanske Posavine
(Christian heritage in contemporary ethnography of
the Croats from Bosanska Posavina)
Autori
Martinović, Kata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Mostar
Datum
25.04
Godina
2010
Stranica
53
Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić
Ključne riječi
crkveno-pučka baština ; svadbeni običaji ; poslovice
(religious and folk heritage ; wedding customs ; proverbs)
Sažetak
Cilj rada je: napisati ono čega se još sjećamo o izvornijim oblicima naših posavskih običaja te ih oteti zaboravu. Uz svu kobnu povijesnu uvjetovanost za Posavinu, ono što ne bude zapisano, bit će kao da nikada i nije postojalo. Velika bi šteta bila i s književnog gledišta, da se zaborave naši jednostavni dvostisi, toliko spontanog izričaja, adekvatne poruke iz kojih naprosto cakli i ljubav i razočarenje, bol i radost, vjera i nevjera… Dvostisi su ravni poput posavskih polja, nekad, s proljeća i jeseni prpošniji, zimi pospaniji, ali uvijek nastoje iznijeti opći sud, zalažući se za pravednost i kolektivno pomaganje. Opisi običaja variraju. Naravno da je šarolikost opisa veća primjerice kod svadbenih običaja upravo zbog većeg broja sudionika, zbog raznih dramaturških elemenata te zbog odvijanja procesa na raznoraznim lokalitetima. Najviše pjesama pjevano je upravo za vrijeme svadbenih svečanosti, a u Posavini, pjevalo se i nabrajalo, molilo Bogu i išlo u crkvu, igralo kolo i ašikovalo, udavalo i ženilo… Dakle, sa svim ljepotama i porocima živjelo se u suglasju s božjim i ljudskim zakonima te prirodnim zakonitostima. Mnogi naši običaji nažalost nestaju i prestaju. Jedan od tih običaja su i prela kojih više nema. Ostala su samo kao folklorni ostatci i upriličuju se samo zahvaljujući onima koji vole svoju hrvatsku prošlost i stare običaje, etnografiju. Svi smo dužni čuvati i njegovati ono što su naši preci stvorili za nas, to smo dužni svom zavičaju jer, ono što nije zapisano, kao da i nije nikad postojalo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija