Naslov
Hajduci i uskoci u usmenoj epici i povijesnom kontekstu
(Outlaws in oral epic poetry and historical context)

Autori
Knezović, Dajana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
22.01

Godina
2010

Stranica
65

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
usmena epska poezija ; hajduci ; povijesni kontekst ; Turci
(oral epic ; outlaws ; the historical context ; Turks)

Sažetak
Padom Bosne 1463. godine započinje razdoblje turske vladavine na hrvatskim područjima u Bosni i Hercegovini, kao i u Hrvatskoj. Četiri i pol stoljeća hrvatsko stanovništvo trpjelo je iživljavanje i tiraniju turskih osvajača koji su pljačkali sela i gradove, te otimali imovinu i odvodili ljude u ropstvo. U razdoblju između 1530. i 1541. javljaju se uskoci koji se ističu u borbi protiv Turaka, a djeluju na poticaj Mlečana. Nakon neuspješne obrane Klisa, uskoci se sele u Senj koji postaje njihovo glavno uporište. Brojni pothvati uskoka opjevani su u narodnim pjesmama o njihovim junačkim obranama i borbama s Turcima, a nisu štedjeli ni Mlečane čije su galije vješto pljačkali kako bi se prehranili. U narodu najopjevaniji uskoci bili su Stojan Janković i Ivo Senjanin. Stojan Janković istaknuo se u Kandijskom ratu, sudjelovao je u oslobađanju Sinja, Like i Kotara od Turaka. Pratio je ramsko stanovništvo i svećenike na njihovom putu do Sinja, Trilja i Ravnih Kotara. Posebno su opjevane njegova ženidba i pogibija. Ivo Senjanin, pravim imenom Ivan Vlatković, bio je uskočki vojvoda koji se istaknuo u borbama oko Klisa, Sinja, Like i okolice Splita, a zbog djela koja su utjecala na mletačke interese, vlasti su ga pogubile kao opomenu ostalim uskocima. Hajduci koji se javljaju nakon pada Bosne djeluju u skupinama, kriju se u planinama, a narod ih pamti kao odmetnike koji štite narod od turske nepravde i osvećuje im se zbog počinjenih nedjela nad siromašnim stanovništvom. Najopjevaniji hajduk u narodu je Mijat Tomić o čijoj smrti prouzrokovanoj izdajom postoji niz narodnih pjesama. Ovaj omiljeni hajduk zapamćen je u narodu kao hrabri zaštitnik i domoljub. Za razliku od njega, drugi hajduk Roša Harambaša nije uživao takav ugled u narodu i jedan je od rijetkih hajduka koje je narod zapamtio po pljački i zastrašivanju. Daleko je najpoznatiji i najomiljeniji jedini hajduk koji je dovoljno poživio da i sam posvjedoči o svojim borbama, Andrija Šimić. Bio je poznat po blagoj naravi, pomagao je stanovništvo i štitio ih, a narod ga je rado dočekivao i pripovijedao o njemu. Narodne pjesme o ovim junacima ostale su zapisane kao svjedočanstvo njihovih hrabrih djela i podsjetnik na vjernost prema vlastitom jeziku, povijesti i kulturi. Brojni povijesni izvori u kojima se spominju ovi junaci pokazuju da je njihov utjecaj bio velik u povijesti i njihova uloga u težnji za samostalnošću ne bi se smjela zanemariti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA