Naslov
Stilske figure u hrvatskoj usmenoj lirskoj poeziji
(Figures of speech in Croatian oral lyric poetry)

Autori
Lampalov, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
18.12

Godina
2009

Stranica
86

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
stilske figure ; usmena lirska poezija
(oral lyric poems ; figures)

Sažetak
Za povijesnu sudbinu hrvatskog naroda vrlo važnu ulogu ima usmena književnost. Njeno je značenje veliko prilikom stvaranja pisane riječi. Vrijednost hrvatske usmene književnosti prelazi nacionalne okvire. Hrvatske usmene lirske pjesme zapisivale su se od XV. stoljeća do današnjeg vremena i dio su hrvatske tradicijske kulture. Mnogi hrvatski pisci unosili su usmene lirske pjesme u svoja djela, a među njima najznačajniji su Juraj Šižgorić, Nikša Ranjina, Petar Hektorović, Juraj Baraković, Petar Zoranić, Andrija Kačić Miošić i drugi. Slava naše usmene poezije u svijetu započinje pjesmom Hasanaginica koju talijanski pisac Alberto Fortis donosi u svom djelu Put po Dalmaciji 1774. godine u izvorniku i u prijevodu na talijanskom, a sve zahvaljujući Splićaninu Juliju Bajamontiju. Za razvoj hrvatske usmene poezije značajni su mnogi rukopisi, pjesmarice i rukopisni zbornici. Najzanimljiviji je Erlangenski rukopis koji sadrži brojne pjesme hrvatskih pjevača. Najviše rukopisa zabilježila je i sačuvala Matica hrvatska u deset knjiga Hrvatskih narodnih pjesama (od 1896. do 1950.). Lirske pjesme su najrasprostranjenija vrsta usmene književnosti. Po postanku su vrlo stare. Bogato su stvarane i pjevane u svim krajevima naše zemlje. Tematika je raznovrsna i bogata: obredne pjesme, pjesme uz rad, uspavanke, mitske, naricaljke, svadbene, povijesne, vjerske, šaljive, romance, balade. Najviše je ljubavnih pjesama. Hrvatski usmeni pjesnici koriste se raznim stilskim figurama kao načinom izražavanja. Najčešće su metafora, alegorija, stalni epitet, retorička pitanja, personifikacija, anafora, antiteza, aliteracija, asonancija, hiperbola, komparacija, gradacija, simbol, ponavljanja… Tim se postupcima izražava ukrašeni govor u kojemu se ogleda cjelokupan narodni život i običaji Hrvata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA