Naslov
Novelistika Ksavera Šandora Đalskoga
(Short stories of Ksaver Šandor Djalski)

Autori
Ajduk, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
23.09

Godina
2009

Stranica
38

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
priče ; socijalni motivi
(stories ; social motives)

Sažetak
Iako je Gjalskijev novelistički opus tematski bogat i raznolik, najvažniji dio njegovog književnog stvaralaštva jesu novele s motivima iz života plemićkog staleža. Toj temi Gjalski se neprestano vraćao. Budući da i sam pisac potječe iz društvenog staleža o kojem piše, teme i poticaj za stvaranje svojih novela nalazi je u vlastitom životu. Najvažnije djelo iz ovog tematskog područja njegova je zbirka novela «Pod starim krovovima». U njoj Gjalski opisuje propast hrvatskog plemstva, propast starih feudalnih odnosa, zbog nemogućnosti prilagodbe okolnostima novog doba. Staro plemstvo, ponosno na svoj privilegirani položaj u društvu, ne razumije nova politička i ekonomska zbivanja, te im je propast bila neizbježna. Gjalski taj proces opisuje s osjećajem samilosti i žaljenja za minulim vremenima. Ova tema dominantna je i u zbirci novela «Iz varmeđinskih dana». Sve novele prve zbirke međusobno su povezane likom pripovjedača te likom junaka Batorića, koji je prisutan u svim novelama. Treća im je poveznica mjesto radnje gotovo svih novela - Brezovica. Cjelovitosti zbirke pridonosi i tehnika pripovijedanja. Gjalski je primijenio tip tzv. «uokvirene» zbirke novela. U drugom tematskom krugu, Gjalski se bavi širom društvenom problematikom, a najdojmljivije su novele koje govore o potištenom činovničkom staležu. U tom pogledu reprezentativna je zbirka «Bijedne priče», u kojoj se ocrtava bijeda poštenih i plemenitih ljudi. Gjalski se u njoj pokazao i kao oštar kritičar političko - ekonomskih prilika u Hrvatskoj te ukazao na nemoral državnog birokratskog aparata. Opisao je i negativne i pozitivne likove hrvatskih činovnika te tragične sudbine potonjih. Treći tematski krug Gjalskijeve novelistike obuhvaća teme iz područja mistike i okultizma. Novele iz ovog tematskog područja svojevrstan su bijeg od stvarnosti, kako Gjalskijev tako i njegovih junaka. U njima se pisac bavi motivima vidovitosti, priviđenjem duhova i vijestima s one strane života. Kritičari ove novele promatraju kao nešto na što se Gjalski tek usput osvrnuo. Uglavnom ih smatraju apstraktnima i neuvjerljivima. Na Gjalskijevo stvaralaštvo utjecalo je dosta pisaca svjetske književnosti, ali najvažnijim se smatra utjecaj Turgenjeva. Gjalski je zbog toga dobio naziv «hrvatski Turgenjev». Istina je da je Gjalski dosta toga preuzeo od Turgenjeva, i u tematskom smislu i u načinu pripovijedanja, ali između njih postoji i dosta razlika. Među najvažnijim razlikama jest piščev odnos prema opisanim staležima.Gjalski nije kopirao Turgenjeva, od njega je uzimao samo što mu je odgovaralo, a da pritom zadrži vlastitu individualnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA