Pregled bibliografske jedinice broj: 791640
Etno-filološki prinosi tradicijskoj kulturi Imotske krajine
Etno-filološki prinosi tradicijskoj kulturi Imotske krajine, 2009., diplomski rad, Filozofski fakultet, Split
CROSBI ID: 791640 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etno-filološki prinosi tradicijskoj kulturi Imotske
krajine
(Ethno-philological contribution to the traditional
culture from Imotski region)
Autori
Pezo, Tanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Split
Datum
20.01
Godina
2009
Stranica
57
Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić
Ključne riječi
božićni običaji ; legende ; mitske predaje
(Christmas traditions ; legends ; myths legends)
Sažetak
Naslov ovog rada je Etno-filološki prinosi tradicijskoj kulturi Imotske krajine. Velikim se dijelom zasniva na vlastitim terenskim zapisima kojima su imotska tradicija i jezik prikazani kroz narodne predaje, pjesme, običaje i životne priče. Prikupljena građa odnosi se većinom na mjesto Lokvičići sa svim pripadajućim zaseocima, dodirujući se i samog Imotskog u predaji o nastanku Crvenog jezera. Prvi dio rada sastoji se od opisa načina života starih Imoćana u doba kada nije bilo struje, vode i modernih tehničkih pomagala bez kojih je život danas nezamisliv. Izneseni su običaji vjenčanja, sprovoda, krštenja te cijelokupan kalendar vjerskih običaja. Burna prošlost Imotske krajine za sobom povlači i brojne neobične događaje, ali i mitove i legende, u tolikoj mjeri da je ponekad teško odijeliti stvarno od izmišljenoga. Tako je veliki dio ovog rada posvećen brojnim legndama o vilama, morama, neobjašnjivim događajima, a posebno mjesto zauzima i legenda o Gavanu i Gavanici. Prema toj legendi, ne mjestu današnjih imotskih jezera – Modroga i Crvenoga – nekoć su stajali Gavanovi dvori, koji su propali u zemlju zbog njihove oholosti i bahatosti. Kao opomena za vječna vremena ostala su dva jezera. Spominje se i narodni junak, hajduk Andrijica Šimić, koji je, poput modernog Robin Hooda, bio ustrajan u borbi protiv nepravde ; uzimao je bogatima i davao siromašnima. Tradicionalna imotska pjesma, ganga, također je našla svoje mjesto unutar stranica ovoga rada. Ona je bila ogledalo života Imoćana – svaka životna situacija zrcalila se unutar njenih stihova. Ona im je bila vječni pratilac u svim životnim situacijama. Cilj ovog rada je doprinijeti očuvanju imotske, a time i hrvatske baštine, te istaknuti njezinu ljepotu, pogotovo u današnjem vremenu kada običaji i jezik starih polako nestaju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija