Naslov
Demografski pokazatelji u matičnim knjigama krštenih za njemačko stanovništvo u južnoj Baranji u 18. stoljeću
(Demographic Indicators in the Parish Records of Baptisms of German Population in South Baranja in 18th Century)

Autori
Božić Bogović, Dubravka

Izvornik
Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice ... (1331-7172) 21 (2014); 177-195

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
južna Baranja; 18. stoljeće; Nijemci; matične knjige krštenih; povijesna demografija
(South Baranja; 18th century; paris records of baptisms; German population; historical demography)

Sažetak
U južnoj je Baranji u 18. stoljeću bilo pet naselja bilo nastanjeno isključivo njemačkim stanovništvom, a to su bili Petlovac, Čeminac, Kozarac, Tvrđavica i Podravlje dok su u još dva naselja, u Popovcu i Belom Manastiru, u kojima je živjelo katoličko i pravoslavno stanovništvo, katolici bili isključivo Nijemci. Matične knjige, posebice matične knjige vjenčani, nezamjenjiv su povijesni izvor za proučavanje bračnih zajednica u tzv. protodemografskom ili predstatističkom razdoblju, odnosno u razdoblju prije prvih suvremenih popisa stanovništva koji su provedeni tek sredinom 19. stoljeća. U matičnim knjigama krštenih za njemačka naselja u južnoj Baranji u 18. stoljeću redovito su bilježeni ime svećenika koji podjeljuje sakrament, datum krštenja, spol krštenika, bilješka u slučaju rođenja blizanaca, ime i prezime oca, mjesto podrijetla oca, ime i prezime krštenoga kuma ili kumova, mjesto podrijetla kuma ili kumova. U radu su korištene kvantitativna, analitička i deskriptivna metoda te je utvrđen niz demografskih pokazatelja kao što su godišnja i mjesečna raspodjela rođenja, spolna struktura rođenih i podaci o blizancima i trojcima te nezakonitoj djeci. U matičnim knjigama krštenih župa u južnoj Baranji u 18. stoljeću u naseljima s isključivo njemačkim stanovništvom ukupno je zabilježeno 7026 rođenja, odnosno broj rođene djece njemačkog stanovništva činio 26, 69% u ukupnoj katoličkoj populaciji, odnosno više od četvrtine sve rođene djece u južnoj Baranji u 18. stoljeću. U šezdesetogodišnjem razdoblju od 1741. do 1800. godine, kada su matične knjige vođene redovito, ukupno je zabilježeno 6779 rođenja, što znači da je godišnji prosječan broj upisa bio 112, 98. Broj rođenja i prosječan godišnji broj upisa u posljednjoj trećini stoljeća u odnosu na prethodnu povećali za više od tri puta. Ako se u obzir uzme razdoblje u kojem su matične knjige vođene redovito, minimum rođenih je bio 1745. godine kada je rođeno dvanaestoro djece. Najveći je broj rođenih zabilježen 1791. godine, kada je bilo kršteno 247 djece, što je općenito godina s maksimumom rođenja u cijeloj katoličkoj populaciji u južnoj Baranji u 18. stoljeću. U njemačkim naseljima u južnoj je Baranji tijekom 18. stoljeća najviše je djece bilo rođeno tijekom rujna (10, 11%) i listopada (9, 74%), što je povezano s maksimumom začeća u prosincu i siječnju, a najmanje je djece rođeno u lipnju (5, 85%) i svibnju (6, 25%). Na sezonsko kretanje broja poroda snažno su utjecali gospodarski čimbenici te tradicija, običaji i crkvene norme. U matičnim knjigama krštenih za njemačko stanovništvo tijekom 18. stoljeća zabilježeno rođenje 3703 dječaka (52, 70%), 3320 djevojčica (47, 25%). Također je zabilježeno rođenje 98 pari blizanaca, što je 196 djece, odnosno 2, 79% svih zapisa te samo dva rođenja trojki. Nadalje, zabilježeno rođenje dvadeset i osmero nezakonite djece, što čini vrlo mali udio od svega 0, 40% u ukupnom broju svih rođenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA