Naslov
Dijete u suvremenoj etnografiji tradicijske kulture i usmene književnosti Livna
(Child in contemporary ethnography of traditional culture and oral literature of Livno)

Autori
Popović, Sanela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
21.01

Godina
2015

Stranica
348

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
usmenoknjiževne vrste i oblici ; livanjski j+kraj ; motiv djeteta ; slika svijeta i života djeteta.
(oral literary genres and forms ; Livno area ; the motive of the child ; the deepening of the image of the world and life of the child)

Sažetak
Doktorski rad Dijete u suvremenoj etnografiji tradicijske kulture i usmene književnosti Livna, bavi se svijetom i životom djeteta u onoj mjeri u kojoj je to moguće iščitati u tekstovima suvremenih zapisa usmene književnosti. Budući da ne postoji zbirka usmene književnosti livanjskoga kraja temeljni ciljevi su nam bili: uspostaviti prvu zbirku usmene-književnosti Livna uokvirenu motivom djeteta, filološki istražiti motive djeteta u suvremenim usmeno-književnim zapisima Livna, te saznanjima iz analize produbiti i upotpuniti opću sliku života livanjskoga kraja relevantnim podatcima o životu djeteta. Slijedom ciljeva istraživanja postavljene su hipoteze. H1: Usmeno-književno djelo s motivom djeteta nosi relevantne podatke o životu i svijetu djeteta u vremenu izvođenja. H2: Rezultati analize motiva djeteta u suvremenim zapisima usmene književnosti livanjskoga kraja upotpunjuju i produbljuju opću sliku života i svijeta djeteta 20. stoljeća. Slika života i svijeta djeteta iščitana u tekstovima usmene književnosti uspoređivala se s općom slikom života livanjskoga područja i autentičnim kazivanjima o djetinjstvu ; utvrdila se tematska zaokupljenost motiva djeteta ; usporedile sličnosti i razlike slika svijeta djeteta dobivenih analizom različitih usmeno- književnih vrsta ; obrazložila specifična uloga pojedinih usmenih vrsta u moralno-odgojnom, razvojnom i zabavljačkom kontekstu i istražilo koji su usmeno-književni oblici najzasićeniji motivom djeteta. Rad je strukturiran u devet poglavlja. U prvom dijelu predstavljena je opća slika života livanjskoga kraja dok se u drugom poglavlju definira dijete kao predmet interesa ovoga rada, opisuje uloga i položaj djeteta u tradicijskoj seoskoj obitelji 20. stoljeća. U duhu rada i teme dijete se definira kao osoba od rođenja pa do inicijacije djevojčica i dječaka u svijet djevojaka i mladića. Za motivima djeteta tragalo se u svakom pojedinačnom zapisu, a usmeno-književna pojedinačna ostvarenja organizirana su u unutar vrsta usmene književnosti te se u pet središnjih poglavlja (od 4. do 8.) analiziraju motivi djeteta u svjetovnoj i vjerskoj usmenoj lirici, zagonetkama i poslovicama, retoričkim oblicima, pričama i folklornom kazalištu. Obje hipoteze su potvrđene i vjerujemo da se radom uspjela rekonstruirati slika svijeta i života djeteta Livna iščitana u djelima usmene književnosti, a specifičnim informacijama iz područja antropologije i psihologije obitelji i obiteljskih odnosa upotpuniti i produbiti opću sliku života djeteta. Rad predstavlja studiju o životu i svijetu djeteta i zbirku 441 zapisa usmene književnosti koji su klasificirani po usmeno-književnim vrstama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA