Naslov
Korištenje strategija učenja kod studenata budućih magistara primarnog obrazovanja (učitelja)
(Using students learning strategies for future masters of primary education (teachers))

Autori
Nikčević-Milković, Anela ; Rukavina, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup Stoljeća zadarskog školstva / - Zadar, 2013

Skup
Međunarodni znanstveni skup Stoljeća zadarskog školstva, Zadar

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 21.11.2013. - 23.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
samoregulacija učenja; strategije učenja; studenti
(elf-regulation of learning; learning; students)

Sažetak
Samoregulacija učenja je proces koji učeniku/studentu omogućuje da upravlja aktivnostima učenja prema određenim ciljevima tijekom vremena i u određenim okolnostima. Podrazumijeva vlastitu regulaciju kognicije/metakognicije, motivacije/emocija, ponašanja i konteksta (uvjeta). Među najvažnijim komponentama samoregulacije učenja su kognitivne i metakognitivne strategije učenja i pamćenja koje učenici/studenti trebaju usvojiti. Stoga se istraživanjem nastojalo ispitati u kojoj mjeri studenti budući magistri primarnog obrazovanja koriste strategije učenja, postoje li razlike u korištenju tih strategija među studentima koji su na prvoj i onih koji su na završnim godinama studija te postoje li razlike u njihovom korištenju među studentima koji su slabijeg i onih koji su boljeg akademskog uspjeha. Istraživanje je provedeno na 132 studenta Odjela za nastavničke studije u Gospiću. Strategije učenja ispitane su Upitnikom o strategijama učenja autorice Vizek Vidović (1995) koji mjeri 4 grupe strategija učenja: 1) Organizaciju učenja i strukturiranje materijala koji se uči, 2) Samoevaluaciju naučenog i traženje povratne informacije, 3) Slabu organizaciju učenja i površnost u izvršavanju školski obveza i 4) Pripremu i planiranje učenja. Prilikom vlastitog učenja ispitani studenti prosječno koriste strategije učenja ; među studentima prve i završnih godina studija postoji statistički značajna razlika samo u korištenju strategija Organizacije učenja i strukturiranja materijala koji se uči i to u korist studenata završnih godina studija ; nema statistički značajnih razlika u korištenju sve 4 grupe strategija među studentima slabijeg i boljeg akademskog uspjeha. Interakcija 2 nezavisne varijable (godina studija x uspješnost na studiju) statistički je značajna: studenti slabijeg akademskog uspjeha statistički značajno više koriste strategije Organizacije učenja i strukturiranja materijala koji se uči na završnim godinama studija u odnosu na 1. godinu studija. Ovaj rezultat tumači se zahtjevima studija: studenti ne mogu biti dovoljno uspješni na studiju bez organizacije učenja i rada na akademskom materijalu kojeg trebaju svladati te činjenicom da se na učiteljskim studijima uči kako učiti, odnosno poučava samoregulaciji učenja, koju studenti potom unaprjeđuju pri vlastitom učenju.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA