Naslov
Slika Justinijana I. i njegova doba u hrvatskoj historiografiji i udžbenicima povijesti za osnovnu i srednju školu
(Image of Justinian I and His Age in Croatian Historiography and History Textbooks for Elementary and Secondary Education)

Autori
Gračanin, Hrvoje ; Vukelić, Vlatka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Antika i savremeni svet danas. 9. Međunarodni naučni skup. Knjiga rezimea / Maricki Gađanski, Ksenija - Beograd : Društvo za antičke studije, 2015, 11-13

Skup
Antika i savremeni svet danas

Mjesto i datum
Sremska Mitrovica, Srbija; Beograd, Srbija; Novi Sad, Srbija, 24.09.2015. - 27.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Justinijan I.; percepcija; hrvatska historiografija; udžbenici povijesti
(Justinian I; perception; Croatian historiography; history textbooks)

Sažetak
Doba cara Justinijana I. (527.-565.) postojano privlači veliku pozornost historiografije, jer se smatra prijelomnicom u povijesti sredozemnog prostora koja označava prijelaz iz antike u srednji vijek. Starija historiografija pretežno je imala pozitivan stav prema caru, oslikavajući ga prvenstveno kao sposobnog vladara koji je smišljeno i svrhovito nastojao obnoviti snagu nekadašnjeg Rimskog Carstva. U modernoj historiografiji takva je slika djelomice raščinjena, a u prvi plan je izbilo pitanje u kojoj se mjeri to doba može smatrati krajem starog, odnosno početkom novog. Pojedini moderni historičari otišli su i daleko u negativnom sagledavanju samog cara. Izuzevši pojedine radove, hrvatska historiografija dosad se nije sustavno bavila Justinijanom I. i njegovim dobom, no vidljivi su jasni pomaci u kvantiteti i kvaliteti, što je i razumljivo s obzirom na opći razvoj povijesne znanosti. Starija hrvatska historiografija tek je sporadično i usputno obrađivala Justinijana I. i njegovu vladavinu, bez ikakve namjere da pruži širu perspektivu, a u sklopu sinteza posvećenih hrvatskoj povijesti. Takav se pristup nastavio do osamdesetih godinama 20. stoljeća kada je razdoblje Justinijanove vladavine počelo pobuđivati veći znanstveni interes, pri čemu su se gotovo redovito obrađivala današnja hrvatska područja pod njegovom vlašću. Promjena je bila uvjetovana i znatnim pomacima u arheološkim istraživanjima na istočnoj obali Jadrana koja doživljavaju svojevrstan procvat, pa je nalaze nužno trebalo staviti u povijesni kontekst. Obradba je uglavnom i dalje prisutna u sklopu sinteza hrvatske srednjovjekovne povijesti, ali se sada mnogo opsežnije, a ne samo na nekoliko stranica. Gradeći na prethodnom, najnovije se Justinijan I. i njegovo doba obrađuju na zadovoljavajući način, uz pružanje šireg povijesnog konteksta s jasnom poveznicom za razumijevanje razdoblja koje je prethodilo njegovoj vladavini, ali i za razumijevanje razdoblja koja tek slijede, dakako, s prvenstvenim naglaskom na hrvatskim krajevima. Sve navedeno odrazilo se i na osnovnoškolske i srednjoškolske udžbenike povijesti. Pritom treba imati na umu kako su udžbenici samo rezultat zakonskih nastavnih kurikuluma koje donosi resorno ministarstvo. Budući da Justinijan I. i njegovo doba nisu obvezna nastavna jedinica na satu povijesti u hrvatskim školama, izostaje i šire upoznavanje učenika s navedenim razdobljem. Cilj rada analizirati je pristup i stav hrvatske historiografije prema Justinijanu I. i njegovom dobu u kontekstu ukupnih historiografskih spoznaja u datom trenutku. Naročita se pozornost posvećuje tematskim krugovima i vrsti povijesne informacije koje autori obrađuju, odnosno donose, na koje se povijesne procese stavlja prvenstveni naglasak, kakva se slika Justinijana i njegova doba posreduje, koje se ocjene njegove ličnosti i djelovanja iznose te u kojoj mjeri svi ti aspekti koreliraju s istodobnim kretanjima i interesima u svjetskoj historiografiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA