Pregled bibliografske jedinice broj: 789831
Teorijski prekoračiti teoriju: Kangrga o povijesnosti, praksi i revoluciji
Teorijski prekoračiti teoriju: Kangrga o povijesnosti, praksi i revoluciji // Aspekti praxisa: Refleksije uz 50. obljetnicu / Borislav Mikulić / Mislav Žitko (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 160-182
CROSBI ID: 789831 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Teorijski prekoračiti teoriju: Kangrga o povijesnosti, praksi i revoluciji
(Stepping over Theory with Theory: Milan Kangrga on Historicity, Practice, and Revolution)
Autori
Raunić, Raul
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Aspekti praxisa: Refleksije uz 50. obljetnicu
Urednik/ci
Borislav Mikulić / Mislav Žitko
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2015
Raspon stranica
160-182
ISBN
978-953-175-580-1
Ključne riječi
praxis, povijesnost vs. metafizika, praksa vs. otuđenje, revolucija vs. etika, radikalna kritika, realistična utopija
(Praxis, historicity v. metaphysics, practice v. alienation, revolution v. ethics, radical critical stance, realistic utopia)
Sažetak
U prvom dijelu rada naznačen je povijesni, politički, ideologijski i idejni kontekst djelovanja filozofa Praxisova kruga, te su utvrđena polazišta i načela interpretacije filozofskog rada Milana Kangrge, uz Gaju Petrovića, ponajboljeg predstavnika Praxisova kruga. U drugom dijelu rada kritički su razmotrene tri nosive opozicije Kangrgina djela: povijesnost vs. metafizika ; praksa vs. otuđenje ; revolucija vs. etika. Osnovne teze rada su: a) Kangrga pokušava da kroz rekonstrukciju utemeljenosti Marxova djela u klasičnom njemačkom idealizmu , izbori poziciju teorijski nadmašene teorije ili apriorne teorije prakse kao revolucije ; b) kroz izvode filozofije duha dospijeva zapravo do lijevohegelovske pozicije filozofije čina ; c) dovezni samostojeći pojam revolucije kao prakse ili povijesnog događanja s kojim se skokovito prekida ontološki niz, s jedne strane, je pojmovno prezasićen ( praxis, poiesis, tehne, theoria + produktivno povijesno vrijeme) pa gotovo da zauzima poziciju apsoluta izvan kojeg ne ostaje ništa, a s druge strane je neodređen i neposredovan, što ga mimo volje i svake namjera autora, izlaže prigovorima za desnohegelovsku apoteozu čina i radikalnog voluntarizma. Neuspjeh u samozadanoj ambiciji dospijevanja do točke objedinjavanja teorije i prakse, doveo je, međutim, do značajnih i nedovoljno priznatih ostvarenja. To su: a) obnovljena pozicija radikalne kritike i realistične utopije: b) uvjerljiva rekonstrukcija humanističke biti Marxova mišljenja ; c) afirmacija produktivne i emancipacijske moći uma, a nasuprot danas dominantne, instrumentalne i opslužiteljske moći razuma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
