Pregled bibliografske jedinice broj: 789818
O nekim specifičnostima zaštite spomenika u Istri polovicom 20. stoljeća i ranim naporima u zaštiti vizura istarskih naselja
O nekim specifičnostima zaštite spomenika u Istri polovicom 20. stoljeća i ranim naporima u zaštiti vizura istarskih naselja // Začetki spomeniške službe v Istri-Gli inizi della tutela dei beni culturali in Istria- Počeci konzervatorske službe u Istri / Rogoznica, Deborah (ur.).
Koper: Založba Histria Editiones, 2015. str. 225-242
CROSBI ID: 789818 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O nekim specifičnostima zaštite spomenika u Istri polovicom 20. stoljeća i ranim naporima u zaštiti vizura istarskih naselja
(About some specificities of Cultural goods preservation in Istria during the mid twentieth century and early efforts in the protection of Istrian settlements' vistas)
Autori
Bradanović, Marijan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Začetki spomeniške službe v Istri-Gli inizi della tutela dei beni culturali in Istria- Počeci konzervatorske službe u Istri
Urednik/ci
Rogoznica, Deborah
Izdavač
Založba Histria Editiones
Grad
Koper
Godina
2015
Raspon stranica
225-242
ISBN
978-961-93210-9-6
Ključne riječi
Istra, zaštita spomenika, zaštita vizura, 20. stoljeće
(Istria, preservation of cultural goods, protection of vistas, twentieth century)
Sažetak
U radu se upozorava na specifičan način osnivanja Konzervatorskog zavoda Rijeka koncem 1946. godine. Ono je bilo prepušteno lokalnim istarskim i riječkim administrativnim tijelima, kako bi se izbjegla osuda zbog prejudiciranja Mirovnog ugovora. Citiraju se dokumenti o ravnopravnoj ulozi Prosvjetnog odjela Oblasnog narodnog odbora Istre u osnivanju Konzervatorskog zavoda, koji se koncentrirao na djelatnost u Istri, na Cresu i Lošinju, a ističe se i poseban interes za Bujštinu. Naglašava se iskustvo voditelja hrvatske konzervatorske službe Ljube Karamana u inzistiranju na posebnostima regija. Raspravlja se o političkoj napetosti ne samo između talijanske i hrvatske te slovenske, već i unutar hrvatske konzervatorske službe, u kojoj je dio kadra, prema stajalištu novog režima, bio obilježen radom u službi kvislinškog režima ili je jednostavno u novonastaloj situaciji postao ideološki nepoćudan. Rasprava se koncentrira na metodološko napredni pristup zaštiti urbanističkih cjelina Istre, u razdoblju od kasnih četrdesetih do ranih šezdesetih godina. Ponajviše se on tumači kroz djelatnost konzervatora Branka Fučića, Aleksandra Perca, Ive Perčić i Milana Preloga te dragocjenu, još uvijek slabo poznatu, dokumentaciju urbanističke baštine, koju je Konzervatorski zavod Rijeka izradio u tom razdoblju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
