Naslov
Provjera Revidiranog modela dvostrukoga puta kod djece s poremećajem pažnje ili hiperaktivnim poremećajem
(VALIDATION OF THE REVISED DUAL PATHWAY MODEL IN CHILDREN WITH ATTENTION DEFICIT AND HYPERACTIVITY DISORDER)

Autori
Salkičević, Svjetlana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.06

Godina
2015

Stranica
160

Mentor
Tadinac, Meri

Ključne riječi
Deficit pažnje ili hiperaktivni poremećaj; Revidirani model dvostrukoga puta; averzija prema odgodi; inhibicija; vremenska obrada; svakodnevno funkcioniranje; učenje
(Attention deficit/hyperactivity disorder; Revised Dual Pathway Model of AD/HD; delay aversion; inhibition; time perception; everyday functioning; learning)

Sažetak
Deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (AD/HD) je poremećaj ponašanja koji nastupa u djetinjstvu, s prevalencijom od 3-5% djece školske dobi. Dijagnoza se postavlja na temelju određenog broja vidljivih simptoma koji se grupiraju u dvije skupine: simptomi nepažnje te simptomi hiperaktivnosti i impulzivnosti. Neuropsihologijska istraživanja upućuju na veliku raznolikost u vrstama deficita koje nalazimo kod djece s dijagnozom. Prema postavkama Revidiranog modela dvostrukoga puta (Sonuga-Barke, Bitsakou i Thompson, 2010) u podlozi poremećaja nalaze se deficiti inhibicije i vremenske obrade te averzija prema odgodi, no osobe s poremećajem se razlikuju po prisutnosti i intenzitetu tih deficita. Cilj našeg istraživanja bio je ispitati jesu li navedeni konstrukti adekvatno operacionalizirani zadacima koji se koriste za njihovu dijagnozu te kakva je povezanost tih konstrukata sa svakodnevnim problemima kod djece s AD/HD-om kao i s njihovom sposobnošću učenja. U tu svrhu korištene su sljedeće upitničke mjere kojima smo nastojali zahvatiti konstrukt poremećaja pažnje i hiperaktivnosti te svakodnevno funkcioniranje: Ček-lista ponašanja djeteta, Ljestvica za procjenu ponašanja koja se odnose na izvršne funkcije te Revidirana Connersova ljestvica za procjenu izraženosti AD/HD simptoma. Kako bismo ispitali učenje koristili smo Test slušnog verbalnog učenja, a za procjenu inteligencije korištena su dva subtesta Wechslerova testa inteligencije za djecu – četvrto izdanje. Kao mjere konstrukata inhibicije, vremenske obrade te averzije prema odgodi korišteni su računalni zadaci koji se redovito primjenjuju u ispitivanjima tih funkcija. Klinički dio uzorka činilo je 28 djece s dijagnozom AD/HD-a, a uzorak zdrave djece na kojoj se provjeravala konstruktna valjanost računalnih zadataka mjera inhibicije, vremenske obrade te averzije prema odgodi činilo je 132 djece bez dijagnoze, učenika trećeg i četvrtog razreda osnovne škole, pri čemu je svako dijete rješavalo zadatke kojima se mjeri jedan konstrukt. Rezultati su pokazali kako zadaci ne koreliraju prema očekivanjima, niti je moguće u podlozi pronaći zajedničke faktore, no jednostavnim sumiranjem rezultata na njima moguće je dobiti tri varijable koje koreliraju s deficitima u svakodnevnom funkcioniranju. Također, dobivene mjere koreliraju s uspjehom u učenju. Na temelju nalaza zaključujemo kako je Revidirani model dvostrukoga puta dobar okvir za ispitivanje AD/HD-a i teškoća s kojima se djeca s tim smetnjama suočavaju u svakodnevnom životu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA