Pregled bibliografske jedinice broj: 788847
Relacije posthumanizma i spekulativne fikcije iz očišta teorije čudovišta
Relacije posthumanizma i spekulativne fikcije iz očišta teorije čudovišta // Riječki filološki dani. Zbornik radova s Desetoga znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanoga u Rijeci od 27. do 29. studenoga 2014. / Badurina, Lada ; Palašić, Nikolina (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016. str. 25-37 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 788847 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Relacije posthumanizma i spekulativne fikcije iz očišta teorije čudovišta
(The relation between posthumanism and speculative fiction from the viewpoint of the monster theory)
Autori
Levanat-Peričić, Miranda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Riječki filološki dani. Zbornik radova s Desetoga znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanoga u Rijeci od 27. do 29. studenoga 2014.
/ Badurina, Lada ; Palašić, Nikolina - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016, 25-37
ISBN
978-953-7975-34-0
Skup
Riječki filološki dani 10
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 27.11.2014. - 29.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
posthumanizam; spekulativna fikcija; distopijski kronotop; teorija čudovišta
(posthumanism; speculative fiction; dystopian chronotope; monster theory)
Sažetak
U radu se propituje "posthumano stanje" suvremene književnosti obzirom na njezinu upletenost u ključna mjesta posthumanističke refleksije, među kojima "endizam" kao ideja kraja povijesti, vremena i čovjeka, destabiliziranjem biološke i kulturološke kategorije ljudskosti i koncentracijom na neljudsko i čudovišno, kreativno uznemiruje i potiče apokaliptične narative o alarmantnoj suvremenosti i njezinim znakovima kraja. Budući da spekulativna fikcija pokazuje sklonost problematiziranju ljudskosti u biološkom smislu (ističući biotehnološku hibridnost kao mogućnost brisanja i pomicanje granica među vrstama) i problematiziranju humanizma/humanosti u kulturološkom smislu (ističući etičku dimenziju problema koncentracijom na nedostatnu empatiju posthumanog života i njegovu "neljudsku ljudskost"), metodološko polazište propitivanja odnosa posthumanističke refleksije i književnosti u ovom je radu teorija čudovišta (monster theory), koja kao osobit izdanak postkolonijalne teorije diskursa, može ponuditi čvrst interpretativni oslonac u pristupu izabranim književnim tekstovima (J. Mlakić, "Planet Friedman", R. Bacigalupi, "Djevojka na navijanje", M. Atwood, "Gazela i Kosac"), kao i propitivanju njihova odnosa prema ishodišnim i starijim distopijskim poetikama (A. Huxley, "Divni novi svijet", Ph. Dick, "Sanjaju li androidi električne ovce?").
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
