Pregled bibliografske jedinice broj: 788839
Suvremena hrvatska književna kritika između krize i monopola
Suvremena hrvatska književna kritika između krize i monopola // Knjiga sažetaka. Šesti hrvatski slavistički kongres, Vukovar i Vinkovci, 10. - 13. rujna 2014. / S. Botica, D. Nikolić, J.Tomašić (ur.).
Vinkovci : Vukovar : Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2014. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 788839 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremena hrvatska književna kritika između krize i monopola
(Contemporary Croatian literary reviews between crisis and monopoly)
Autori
Levanat-Peričić, Miranda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka. Šesti hrvatski slavistički kongres, Vukovar i Vinkovci, 10. - 13. rujna 2014.
/ S. Botica, D. Nikolić, J.Tomašić - Vinkovci : Vukovar : Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2014
ISBN
978-953-296-090-7
Skup
6. hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska; Vukovar, Hrvatska, 10.09.2014. - 13.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
književna kritika; kriza; književno tržište; monopol
(literary review; crisis; literary market; monopoly)
Sažetak
Književna kritika dio je znanosti o književnosti koji sam sebi dijagnosticira trajnu krizu, toliko redovito i beziznimno da se može smatrati književno-znanstvenim žanrom krize. S druge strane, u kontekstu formiranja književnog tržišta, u uvjetima kapitalizacije "književnih vrijednosti" u kojima je sve jasnije da su književni tekstovi prestali sadržavati svoju vrijednost u sebi, književna kritika stječe moć posredovanja, ne više između teksta i publike, nego prvenstveno između proizvođača i potrošača knjige a da pritom proizvođač nije autor kao što ni potrošač nije čitatelj. Povrh toga, kritika ima tranzicijsku moć, jer, kako smatra Vladimir Biti, ona može preseliti "ne samo pojedine autore, već i autorske skupine pa i čitave generacije sa skučenih na unosne položaje i dispozicije u rasporedu kulturalnog polja. Osim što je što u kritici Biti vidi "žanr tranzicije", on uočava i njezinu "autotranzicijsku djelatnost", jer u uvjetima "poslovnog partnerstva" uspinje i samog kritičara po vrijednosnoj ljestvici kulturalnog, društvenog i ekonomskog kapitala. O "poslovnom partnerstvu" koje spominje Biti, pisao je i Miroslav Krleža. kada je 1939. uočio i slikovito prikazao "književni monopol" u kojemu "naši priznati i poznati književni hiperdreadnaughti" preštampavaju ono što su jedni o drugima napisali, pa se čini da tranzicijski učinci žanra nisu vezani samo uz vrijeme tzv. tranzicije. Budući da se upravo u toj "moći" kritike, skriva i njezina "kriza", jer "poslovno partnerstvo" ne uključuje samo književnike i kritičare nego i medije u kojima djeluju, a ponekad i pomake od vrednovanja i interpretacije teksta (što bi bila funkcija književne kritike u idealnim uvjetima), prema širim ideologijskim, političkim i ekonomskim kontekstima, nameće se pitanje postoje li danas uopće "slobodni džepovi" književne kritike, izvan monopola određenih medija, ili je književna kritika bezuvjetno osuđena na neki oblik "poslovnog partnerstva"? Na to pitanje pokušat će se odgovoriti, prije svega, interpretacijom i vrednovanjem diskursa suvremenih književnih kritičara, odnosno čitanjem njihova čitanja, pa je ovo istraživanje osmišljeno kao svojevrsna kritika književne kritike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
