Pregled bibliografske jedinice broj: 788440
Jezični identitet Kašuba
Jezični identitet Kašuba // Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanoga od 25. do 27. travnja 2014. u Zagrebu / Udier, Sanda Lucija i Kristina Cergol Kovačević (ur.).
Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015. str. 371-381 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 788440 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezični identitet Kašuba
(Language identity of the Cassubians)
Autori
Hrdlička, Miroslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanoga od 25. do 27. travnja 2014. u Zagrebu
/ Udier, Sanda Lucija i Kristina Cergol Kovačević - Zagreb : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015, 371-381
ISBN
978-953-7963-27-9
Skup
Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.04.2014. - 27.04.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kašupski jezik; jezični identitet; poljski; sociolingvistika; višejezičnost
(Cassubian; language identity; Polish; sociolinguistics; multilingualism)
Sažetak
Većinu suvremenih nacija odlikuje obilježje multikulturalnosti, što nerijetko ukazuje na činjenicu da unutar političke zajednice egzistira više od jedne etničke skupine (Blažević, Rončević i Šepić 2007). Kao primjer zajednice čiji je identitet u velikoj mjeri određen jezikom/govorom njezinih pripadnika možemo istaknuti Kašube, etničku skupinu nastanjenu u Poljskoj, čija povijest i kulturne osobitosti nisu poznate izvan krugova malobrojnih stručnjaka te koja se služi idiomom čiji status još uvijek izaziva prijepore među jezikoslovcima zainteresiranima za kašupsku tematiku. Pogled na status skupine, kao i samoga jezika, mijenjao se kroz povijest, a do većih je pozitivnih pomaka došlo nakon promjene političkoga sustava u Poljskoj 1989. godine. Idiom „koji se donedavno definirao u širokom rasponu odrednica – kao dijalekt/etnolekt/jezik, odnosno kao književni jezik / književni mikrojezik / književna kašupština“ (Sesar 2009) svoje je mjesto pronašao u Zakonu o nacionalnim i etničkim manjinama te o regionalnom jeziku Republike Poljske. Kašupsko pitanje time nije do kraja riješeno, a kao jedan od problema javlja se i sam termin regiolekt koji zbog njegove višeznačnosti određeni broj lingvista ne prihvaća (Sesar 2009). I dok stručnjaci i zanesenjaci nastoje spasiti kašupski jezik i proširiti prostor njegove upotrebe, mlađe se generacije sve češće svoga jezika srame i izbjegavaju ga koristiti izvan obiteljskog okružja jer ga vežu uz seosku sredinu. Time se ograničavaju mogućnosti samoga jezika i njegov se društveni položaj narušava. Svrha je ovoga rada nadovezati se na postojeću literaturu vezanu uz kašupski jezik na hrvatskome jeziku te pokazati njegovu sociolingvističku situaciju, kao i pokušati (nanovo) otvoriti pitanja važnosti jezičnog, ali i kulturnog identiteta u višejezičnim zajednicama.
Izvorni jezik
Hrvatski
