Pregled bibliografske jedinice broj: 787644
Zrin – orlovsko gnijezdo knezova Babonića: Najstarija povijest tvrdoga grada i srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina
Zrin – orlovsko gnijezdo knezova Babonića: Najstarija povijest tvrdoga grada i srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina // predavanje u Sisačkoj biskupiji
Sisak, Hrvatska, 2015. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 787644 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zrin – orlovsko gnijezdo knezova Babonića: Najstarija povijest tvrdoga grada i srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina
(Zrin - the eagles’ nest of the Babonići counts – the earliest known history of the castle and estate Zrin)
Autori
Kekez, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Predavanje u Sisačkoj biskupiji
Mjesto i datum
Sisak, Hrvatska, 25.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Zrin; Babonići; 13. stoljeće; tvrdi grad
(Zrin; Babonići; 13th century; castle)
Sažetak
Stari tvrdi grad Zrin s pravom se uglavnom povezuje sa aristokratskom obitelji knezovima Šubićima Zrinskima, koji su upravo po ovome gradu imali svoj obiteljski pridjevak. Ipak, najstarija povijest tvrdoga grada i srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina povezana je sa drugom za hrvatsku prošlost važnom aristokratskom obitelji – knezovima Babonićima. Naime, do sada najstariji spomen tvrdoga grada Zrina nalazi se u ispravi od 13. siječnja 1295. godine kojom je ban Stjepan IV. Babonić, zajedno sa svojim sinovima Stjepanom VI. i Ladislavom, darovao neke svoje posjede cistercitskoj opatiji u Kostanjevici na Krki. Ovo pisano svjedočanstvo jasno svjedoči kako su prvi poznati vlasnici tvrdog grada Zrina bili upravo knezovi Babonići, te je taj posjed i utvrda ostala u njihovu vlasništvu do 1328. godine kada ih je konačno nekadašnji slavonski ban Ivan I. Babonić prodao Ivanu, Lovri i Ugrinu iz roda Toth-Lovričana. Prema samoj mikrolokaciji, kao i sačuvan arhitektonskim oblicima, ipak je samu gradnju tvrdoga grada Zrina moguće smjestiti u kraj 12., tj. početak 13. stoljeća, unatoč tome što se ona razmjerno kasno javlja u sačuvanim povijesnim izvorima. U izlaganju će se na osnovu malobrojnih sačuvanih povijesnih izvora pokušati prikazati važnost Zrina u najranijoj povijesti knezova Babonića, tj. ukazati na mogućnost da je Zrin bio jedno od njihovih ishodišta. Nadalje, izlaganju će se prikazati važnost Zrina u kasnijoj povijesti knezova Babonića, njegove arhitektonske osobnosti iz toga perioda, kao i izgled i funkcioniranje Zrinskog vlastelinstva u vrijeme dok su njime gospodarili knezovi Babonići.
Izvorni jezik
Hrvatski
