Pregled bibliografske jedinice broj: 787416
Stehiometrijski odnosi regeneracije hranjivih soli u sjevernom Jadranu: usporedba razdoblja 1972.–1987. i 1988.–2009.
Stehiometrijski odnosi regeneracije hranjivih soli u sjevernom Jadranu: usporedba razdoblja 1972.–1987. i 1988.–2009., 2012., diplomski rad, preddiplomski, Znanost o moru, Pula
CROSBI ID: 787416 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stehiometrijski odnosi regeneracije hranjivih soli u sjevernom Jadranu: usporedba razdoblja 1972.–1987. i 1988.–2009.
(Stoichiometric model of nutrient cycling in the northern Adriatic Sea: comparison between two periods 1972-1987 and 1988-2009.)
Autori
Tešović, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Znanost o moru
Mjesto
Pula
Datum
03.10
Godina
2012
Stranica
26
Mentor
Đakovac, Tamara
Ključne riječi
hranjive soli; stehiometrijski odnosi; regeneracija; sjeverni Jadran
(nutrients; stoichiometric ratios; regeneration; northern Adriatic)
Sažetak
U ovom radu istraživali su se omjeri regeneracije hranjivih soli u sjevernom Jadranu uz svrhu da se ustanovi da li je došlo do promjena između razdoblja 1972.-1987. i 1988.-2009. Naime, podaci u znanstvenoj literaturi navode da su nakon 1988. godine nastupile klimatske, ali i promjene u antropogenom opterećenju, što je utjecalo na fizikalna i kemijska oceanografska svojstva sjevernog Jadrana. U radu su korišteni podaci iz baze Centra za istraživanje mora u Rovinju. Nakon statističke i grafičke obrade dobiveni su rezultati koji ukazuju da je u navedenim razdobljima došlo do promjena u omjerima regeneracije hranjivih soli, odnosno da su više odstupali od oceanskog Redfieldovog stehiometrijskog modela. U razdoblju 1988.-2009. došlo je do povišenja omjera prividne potrošnje kisika (AOU) i koncentracije ortofosfata (PO4) u odnosu na raniji period. Posljedica toga je povećana akumulacija drugih hranjivih soli zbog redukcije ortofosfata koji je u sjevernom Jadranu glavni limitirajući element za rast fitoplanktona. Jedan od uzroka tog sniženja su klimatske promjene koje su nastupile krajem osamdesetih godina. Tu se prvenstveno misli na globalni porast temperature i smanjenje atmosferskih padalina, što se odrazilo i na protok rijeke Po, koja predstavlja najznačajniji vanjski izvor hranjivih soli u sjeverni Jadran. Drugi je uzrok onodobna zamjena polifosfata u detergentima. Za znatno niži omjer AOU/TIN od oceanskog moguće je objašnjenje difuzija nitrata u sediment i njegova denitrifikacija. Omjeri TIN/PO4 i SiO4/PO4 bili su viši u novijem razdoblju, prvenstveno zbog snižene koncentracije PO4, dok je omjer TIN/SIO4 bio podjednak u oba istraživana razdoblja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Kemija
POVEZANOST RADA
Projekti:
098-0982705-2731 - Mehanizam dugoročnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana (Precali, Robert, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb
Profili:
Tamara Đakovac
(mentor)