Naslov
Hospicij i palijativna skrb u Republici Hrvatskoj
(Hospice and palliative care in the Republic of Croatia)

Autori
Telebuh, Mirjana ; Znika, Mateja ; Jurak, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Fizioterapija temeljena na dokazima. Zbornik radova i sažetaka. / Vlašić, Sanjica - Zagreb : Hrvatski zbor fizioterapeuta, 2015, 187-188

Skup
Kongres fizioterapeuta s međunarodnim sudjelovanjem „Fizioterapija temeljena na dokazima“

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 19.11.2015. - 22.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hospicij ; palijativna skrb ; Republika Hrvatska
(HOSPICE ; PALLIATIVE CARE ; REPUBLIC OF CROATIA)

Sažetak
UVOD: Strah od smrti vjerojatno je neriješeni problem vlastitog stava spram tabuizacije smrti i pomanjkanja vlastitih iskustava sa umiranjem, te se većina ljudi mora nositi s emotivnom traumom do koje dolazi u procesu umiranja i nakon njega. (1) Povezujući smrt i skrb o umirućima ne možemo se ne osvrnuti na postojanje, potrebu i razvoj palijativne skrbi i hospicija. RAZRADA: Osnovne su pretpostavke palijativne skrbi su da je bolesnik osoba koju treba poštovati, i koja sama o svemu odlučuje. (2, 1) Cilj palijativne skrbi jest postići najbolju moguću kvalitetu života kroz olakšanje patnje, kontrolu simptoma i povrat životnih funkcija uz poštovanje osobnih, kulturnih, religijskih i etičkih vrijednosti (3, 4), Začeci hospicija sežu u vrijeme od prije 400 god. kada je ideju hospicija i palijativne skrbi započeo francuski svećenik Vinko Paulski i osnovao njegovateljski red Sestara milosrdnica koje su se brinle za bolesne i umiruće. Pokretačica i organizatorica palijativne skrbi i hospicija u Hrvatskoj bila je prof. dr. Anica Jušić, specijalistica neuropsihijatrije koja je i osnovala Hrvatsko društvo za hospicij i palijativnu skrb, 1994.god., kojemu je cilj edukacija i zdravstvenih profesionalaca i javnosti općenito. (1) Republika Hrvatska u organizacijski i zakonski okvir propisuje preporučene čimbenike vezane uz strateški razvoj palijativne skrbi. Preporučeni čimbenici za razvoj i unapređenje palijativne skrbi uključuju povećanje broja educiranih radnika po pojedinim strukama koji čine stručni tim liječnika, sestara, fizioterapeuta i radnih terapeuta, psihologa, socijalnih radnika, njegovatelja, duhovnika, građana, volontera. (5) ZAKLJUČAK: U Hrvatskoj je primjer Europskog standarda hospicij u Rijeci, kao stacionarni tip hospicija koji ima i mobilne timove stručnjaka, no još uvijek je premalo hospicija na području Hrvatske i još uvijek nisu zastupljeni, odnosno dostupni broju pacijenata koji imaju potrebu za takvom skrbi. “Potrebno je da onima koji odlaze iz života posvetimo istu onu skrb i pažnju koju dajemo onima koji ulaze u život. To se može postići.” (Stjernsward, Clark, 2004.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA