Pregled bibliografske jedinice broj: 786813
Utjecaj izbora oprašivača na mehanički sastav i kakvoću grožđa sorte Grk bijeli (Vitis vinifera L.) u 2012 godini
Utjecaj izbora oprašivača na mehanički sastav i kakvoću grožđa sorte Grk bijeli (Vitis vinifera L.) u 2012 godini // Books of Abstracts. 50th Croatian and 10th International Symposium on Agriculture / Milan Pospišil (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 786813 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj izbora oprašivača na mehanički sastav i kakvoću grožđa sorte Grk bijeli (Vitis vinifera L.) u 2012 godini
(Impact of pollinator variety on mechanical composition and quality of Grk bijeli (Vitis vinifera L.) variety in the year 2012)
Autori
Stupić, Domagoj ; Frec, Vlatko ; Andabaka, Željko ; Preiner, Darko ; Marković, Zvjezdana ; Karoglan Kontić, Jasminka ; Maletić, Edi
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Books of Abstracts. 50th Croatian and 10th International Symposium on Agriculture
/ Milan Pospišil - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015
ISBN
978-953-7878-29-0
Skup
50th Croatian and 10th International Symposium on Agriculture
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.02.2015. - 20.02.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
vinova loza; oprašivač; oplodnja; mehanički sastav; kemijski sastav
(grapevine; pollinator; fertilization; mechanical composition; chemical composition)
Sažetak
Sorta Grk bijeli (Vitis vinifera L.) je autohtona sorta vinove loze otoka Korčule. Sorta posjeduje funkcionalno ženski cvijet pa ne dolazi do samooplodnje već joj je potrebna sorta oprašivač. Iako se u nasadima kao oprašivač koristi sorta Plavac mali postotak oplodnje jako varira. Osim normalno oplođenih bobica u grozdu se također javlja i veliki broj malih neoplođenih bobica. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj sorte oprašivača na mehanički i kemijski sastav grožđa i vina.U pokus su kao oprašivači bile uključene tri sorte vinove loze: Plavac mali, Pošip bijeli i Chardonnay. Najveća masa grozda (193, 22 g), broj oplođenih bobica u grozdu (65, 5) kao i njihova ukupna masa (138, 9 g) dobivena je oprašivanjem sortom Pošip bijeli. Kod sorte Plavac mali dobivena je najveća masa peteljke te prosječno najveći broj sjemenki u 100 bobica (133, 81 g). U sadržaju šećera, ukupnih kiselina te pH mošteva dobivenih iz oplođenih i neoplođenih bobica nije utvrđena signifikantna razlika. Navedeni rezultati pokazuju da izbor oprašivača ima značajan utjecaj na mehanički sastav grozda dok na kemijski sastav nema utjecaja. Pritom su najbolji rezultati dobiveni oprašivanjem sortom Pošip bijeli a najlošiji sortom Chardonnay.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Zvjezdana Marković
(autor)
Jasminka Karoglan-Kontić
(autor)
Edi Maletić
(autor)
Željko Andabaka
(autor)
Domagoj Stupić
(autor)
Darko Preiner
(autor)