Naslov
Mreže javne komunikacije u Hrvatskoj: medijatizacija javne sfere i izazovi novih medija - teorijski izvještaj
(Networks of public communication in Croatia: Mediatization of the public sphere and the challenges of new media - Theoretical report)

Autori
Bilić, Paško, Švob-Đokić, Nada, Balabanić, Ivan

Izvornik
Institut za razvoj i međunarodne odnose

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
2014

Ključne riječi
Internet; javna sfera; medijatizacija; medijska proizvodnja; medijska publika
(Internet; public sphere; mediatization; media production; media audiences)

Sažetak
Mediji i društvo tvore blisko povezan i dinamičan odnos. Mediji su oblikovani društvom u kojemu djeluju, a društva su oblikovana medijima koji u njima djeluju. Taj međuodnos utječe na društvenu promjenu i procese medijatizacije (Schulz, 2004 ; Krotz, 2007 ; Hjarvard, 2008 ; Hepp, 2011). Potaknuta tehnologijama umreženog komuniciranja medijatizacija mijenja odnose između medija i društva. Te se promjene poistovjećuju s jednostavnim tehnološkim učinkom, već su rezultat složena procesa međuprožimanja. U ovom se istraživanju proučavaju načini na koje umrežena komunikacija (Cardoso, 2008) mijenja sferu javnog komuniciranja (Habermas, 1991). Kako bismo proučili procese medijske proizvodnje i medijskih praksi korisnika interneta, fokusiramo se na četiri dimenzije medijatizacije: „protezanje“, „zamjenu“, „prožimanje“i„prisvajanje“ (Schulz, 2004). Glavni je cilj razumijevanje procesa medijske proizvodnje i potrošnje te njihovih međuodnosa s obzirom na javnu komunikaciju novim, on-line i umreženim medijima. Specifični ciljevi uključuju doprinose razvoju teorije medijatizacije, razvijanje klasifikacije on-line medija u Hrvatskoj, razvoj idejnih nacrta mješovite metodologije te poticanje javnih politika. U istraživanju se koristi sekvencijalna, eksplorativna istraživačka strategija (Creswell, 2009). U prvoj fazi koristimo višestruke, kvalitativne analize procesa organizacijske promjene različitih on-line medija. U drugoj, međufazi izrađuju se anketni upitnici na temelju kvalitativne studije. U trećoj fazi provodi se anketa na nacionalnom reprezentativnom uzorku kako bi se produbili analitički zaključci dobiveni istraživanjem. Potencijalni korisnici istraživanja uključuju znanstvenu zajednicu, medijsku industriju, medijske organizacije, stvaratelje javnih politika, regulatorne institucije te udruge civilnog društva.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA