Pregled bibliografske jedinice broj: 786444
Detalji dinamike kvartarnog razvoja Vrgoračkog polja
Detalji dinamike kvartarnog razvoja Vrgoračkog polja // Abstracts and excursion guidebook of the 4th Scientific meeting Quaternary geology in Croatia and Slovenia. / Ljerka Marjanac (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015. str. 88-89 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 786444 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Detalji dinamike kvartarnog razvoja Vrgoračkog polja
(Details of dynamics of Quaternary sedimentation of the Vrgoračko polje)
Autori
Galović, Lidija ; Posilović, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Abstracts and excursion guidebook of the 4th Scientific meeting Quaternary geology in Croatia and Slovenia.
/ Ljerka Marjanac - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015, 88-89
ISBN
978-953-347-021-4
Skup
4. znanstveni skup: Geologija kvartara u Hrvatskoj i Sloveniji
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.03.2015. - 24.03.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Vrgoračko polje ; jezerski sediment ; jezerska kreda ; deformacije mekog sedimenta
(Vrgoračko polje ; soft sediment deformations (SSD) ; lake lime)
Sažetak
Na području Vrgoračkog polja istražen je i opisan sedimentacijski, dijagenetski i geokemijski okoliš u vrijeme taloženja pliocenskih i holocenskih sedimenata. Podaci za interpretaciju prikupljeni su iz pet bušotina i na izdancima u polju. Vrgoračko polje je zatvorena krška dolina površine oko 37 km2, s nadmorskom visinom između 20 i 28 m. Glavni vodotok je rijeka Matica, u uvjetima normalnog vodostaja ona s prostora Vrgoračkog polja otječe ponorima Staševica, Krotuša, Crni Vir i Krtinovac, te kanalom Prigon u Baćinska jezera. U kišnom razdoblju godine ponori i kanal nemaju dovoljni kapacitet protoka, tako da dolazi do plavljenja polja. Stanovnici okolnih mjesta još i danas Vrgoračko polje zovu Jezero. Pleistocenske i holocenske gline i siltovi primarno su taloženi u jezerskom i barskom okolišu u depresiji krškog polja. Njihova maksimakna debljina iznosi oko 15 metara. U sedimentu su vidljive strukture i teksture karakteristične za ovaj tip sedimentacijske sredine. Stariji sedimenti pleistocena zastupljeni su u zaglinjenim siltom i glinom, dok su u holocenu taloženi najvećim dijelom kao jezerska kreda, a manjim dijelom kao zaglinjeni silt. U vrijeme sedimentacije glinovitih sedimenata na jugoistoku polja, na sjeverozapadu je taložena jezerska kreda. Periodično je dolazilo do intenzivne erozije sedimenata sa sjeverozapada i ponovne sedimentacije erodiranog materijala na jugoistočnom dijelu polja. Karbonatni materijal transportiran je u okoliš taloženja glina, što je vidljivo u obliku interkalacija jezerske krede unutar gline i silta. Pojedini intervali obogaćeni karbonatnim materijalom, od glinovite podloge odijeljeni su erozijskom granicom. Daljnja istraživanja na ovom području biti će usmjerena na promjene u sedimentacijskom i pedogenetskom modelu od pleistocena do danas. U toku je istraživanje raznih mikromorfoloških, mineralnih i geokemijskih pojava koje mogu poslužiti kao indikatori stupnja pedogeneze paleo- i recentnog tla.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-UIP-2013-11-4425 - Standardizacija i primjenjena istraživanja kvartarnih sedimenata Hrvatske (SAPIQ) (Galović, Lidija, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski geološki institut