Naslov
Istražni zatvor prema osobama s duševnim smetnjama - paradoks ili nužnost
(Persons with mental disorders in custody: paradox or necessity?)

Autori
Martinović, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Položaj posameznikov z duševnimi motnjami v visokotehnološki družbi

Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 16.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kazneni postupak; osobe s duševnim smetnjama
(criminal procedure; persons with mental disorders)

Sažetak
Polazeći od načela krivnje, prema kojem je krivnja temeljna pretpostavka za primjenu kazne, hrvatski Kazneni zakon propisuje da se prema neubrojivoj osobi ne može primijeniti nikakva kazna, pa tako ni kazna zatvora. Međutim, da bi sud određenu osobu uopće proglasio neubrojivom, potrebno je protiv nje provesti kazneni postupak. U tom postupku, osoba s duševnim smetnjama ima položaj okrivljenika i prema njoj se mogu primjenjivati sve mjere osiguranja prisutnosti kao i prema drugim okrivljenicima, između ostaloga i istražni zatvor kao najteža mjera. Prema tome, nemogućnost da se prema neubrojivoj osobi primijeni kazna zatvora nimalo ne umanjuje mogućnost da se prema toj istoj osobi, prije nego što je utvrđena njezina neubrojivost, primijeni mjera istražnog zatvora. Iako to može zvučati nelogično, treba imati u vidu da je svrha istražnog zatvora različita od svrhe kazne zatvora: za razliku od kazne zatvora, istražni zatvor služi sprečavanju određenih opasnosti koje se mogu pojaviti tijekom samog postupka. Prema osobama s duševnim smetnjama istražni zatvor može se primijeniti iz svih osnova kao i prema drugim okrivljenicima, ali i iz jedne dodatne osnove: zbog vjerojatnosti „da bi okrivljenik koji je u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv mogao zbog težih duševnih smetnji počiniti teže kazneno djelo“ (čl. 551. st. 1. Zakona o kaznenom postupku). Ta odredba je sporna jer se njome osobe s duševnim smetnjama dovode u teži položaj u odnosu na sve druge kategorije okrivljenika. Daljnji problem je što se kod određivanja istražnog zatvora po toj osnovi presumira okrivljenikova neubrojivost prije okončanja postupka. Stoga se postavlja pitanje jesu li osobe s duševnim smetnjama u lakšem, jednakom ili težem procesnom položaju u odnosu na ostale okrivljenike u kaznenom postupku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA