Pregled bibliografske jedinice broj: 786237
Monetarni suverenitet i eurozona
Monetarni suverenitet i eurozona / Marković, Branimir, Penava Brekalo, Zvjezdana (ur.). Osijek: Svjetla grada, 2011 (monografija)
CROSBI ID: 786237 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Monetarni suverenitet i eurozona
(Monetary sovereignty and Euro-zone)
Urednik/ci
Marković, Branimir, Penava Brekalo, Zvjezdana
Prevoditelji
Goll, Miriam ; Šerić, Marija ; Ruška Krljar, Roberta ; Galić, Ivana ; Sturko, Ljubomir
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Svjetla grada
Grad
Osijek
Godina
2011
Stranica
206
ISBN
978-953-6687-10-7
Ključne riječi
Republika Hrvatska; Europska unija; monetarni suverenitet; eurozona.
(Republic of Croataia; European Union; monetary sovereignty; Euro-zone.)
Sažetak
Nakon ulaska u Europsku uniju, a prije ulaska u eurozonu i puštanja eura u optjecaj, Republika Hrvatska mora ispuniti kriterije konvergencije utvrđene Ugovorom iz Maastrichta, koji predstavljaju ekonomske uvjete kojim se procjenjuje spremnost zemalja članica Unije za sudjelovanje u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Drugim riječima, prije ulaska u eurozonu Republika Hrvatska mora postići visok stupanj cjenovne stabilnosti uz stopu inflacije koja nije veća od 1, 5% u odnosu na stopu inflacije u prve tri zemlje s najstabilnijim cijenama. Proračunski deficit se smije kretati najviše do 3 % BDP-a, a javni dug može iznosti najviše do 60 % BDP-a. Dakle, kontrola javnog duga i proračunskog deficita jedina su dva fiskalna kriterija konvergencije. Pored navedenog, Republika Hrvatska mora imati stabilan tečaj, a prosječne nominalne kamatne stope ne smiju biti više od 2% u odnosu na kamatne stope triju zemalja Europske unije s najnižom stopom inflacije. Dok ne zadovolji kriterije konvergencije, Republika Hrvatska sudjeluju u ekonomskoj i monetarnoj uniji kao država članica uz iznimku uporabe eura te postupa s tečajem kune kao s pitanjem od zajedničkoga interesa. Ulaskom u eurozonu Republika Hrvatska ipso facto i ipso iure gubi monetarni suverenitet, ostaje bez mogućnosti autonomog kreiranja monetarne politke i bez nacionalne valute. Istovremeno, unutar eurozone, Republika Hrvatska neće moći ekonomsku politiku kreirati vanjskotrgovinskom politikom, a u manjoj mjeri i politikom dohotka. Dakle, fiskalna politika ostaje joj jedino ekonomsko sredstvo kojim se može služiti, odnosno poreznom politikom i politikom javnih rashoda jedino će moći utjecati na što bolje kvantitativno i kvalitativno zadovoljavanje javnih potreba svojih građana.
Izvorni jezik
Engleski
