Naslov
Utjecaj moliško-abruceških dijalekata na neke segmente moliškohrvatskoga fonološkog sustava
(Influence of Italian dialects of Molise and Abbruzzo on some segments of Molise Croatian phonological system)

Autori
Ljubičić, Maslina ; Kovačić, Vinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - 1. Međunarodni znanstveni skup Kroatistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog kontesta, (povodom 20. godišnjice osnutka studija hrvatskog jezika i književnosti u Puli), Pula, 15.-17. listopada 2015. / Mikulaco, Daniel ; Koroman, Boris - Pula : Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Matica hrvatska, 2015, 28-28

ISBN
978-953-7320-12-6

Skup
Međunarodni znanstveni skup Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 15.10.2015. - 17.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
moliškohrvatski; abruceško-moliški talijanski dijalekti; jezični dodiri i utjecaji; fonološki sustav
(Molise Croatian; Italian dialects of Abbruzzo and Molilse; linguistic contacts and influences; phonological system)

Sažetak
Moliškohrvatski je idiom štokavsko-ikavskoga tipa, s ponešto čakavskih primjesa. Danas se govori u trima mjestima talijanske pokrajine Molise: Mundimitar (tal. Montemitro), Kruč (tal. Acquaviva Collecroce) i Filič (tal. San Felice del Molise). Razvijao se odvojen od ostalih hrvatskih govora, ali okružen talijanskim govorima. Bježeći pred Turcima, Moliški su se Hrvati prije više od pet stoljeća otisnuli od matične zemlje, ‘z one bane mora (ꞌs one strane moraꞌ), iz područja oko rijeke Neretve. Predio Molisea na kojemu danas žive nalazi se svega nekoliko kilometara od granice s pokrajinom Abbruzzo. U dugotrajnu dodiru s talijanskim govorima, poglavito moliškim i abruceškim, a u novije vrijeme i sa standardnim talijanskim, moliški je hrvatski doživio znatne promjene na svim jezičnim razinama. Neke od moliškohrvatskih fonoloških osobitosti možemo pripisati dodirima s talijanskim dijalektima toga područja, tj. s moliškim i abruceškim dijalektima, koji spadaju u podskupinu južnih dijalekata unutar skupine srednjo-južnih dijalekata. Primjerice, već u samom imenu mjesta Mundimitar, ekvivalentu službenoga talijanskoga imena Montemitro, uočavamo prijelaz /nt/>/nd/, kao i u primjeru indegran (tal. integrato ꞌintegriran, upotpunjenꞌ), presidend (tal. presidente ꞌpredsjednikꞌ), prond (tal. pronto ꞌspremanꞌ). Nije moguć suglasnički slijed /nc/, odnosno promijenjen je u /ndz/, kako u hrvatskim riječima, tako i u posuđenicama iz talijanskih dijalekata (npr. sundze ꞌsunceꞌ, kondze ꞌkonacꞌ, lindzun ꞌplahtaꞌ, kandzuna ꞌpjesmaꞌ, uzandza ꞌobičajꞌ). Pojavljuje se skupina mb nastala umetanjem bilabijala b: mbliko ꞌmlijekoꞌ, mbrav ꞌmravꞌ, zemblja ꞌzemljaꞌ. U abruceškom nalazimo slijed mb nastao od nv (npr. mbərnatə, tal. invernata ꞌzimsko dobaꞌ) i od mp (npr. ccúmbratə, tal. comprati ꞌkupi siꞌ. I u moliškohrvatskom idiomu čest je suglasnički slijed mb, dobiven od nf (imberan, tal. inferno ꞌpakaoꞌ) ili od mp (kumbanjija, tal. compagnia ꞌdruštvoꞌ), Cilj je ovoga rada analizirati utjecaj moliških i abruceških dijalekata na fonološki sustav moliškohrvatskoga idioma, koji se ogleda i u grafiji. Kao korpus poslužit će nam riječi zabilježene u rječnicima mundimitarskoga i kručkoga govora (Piccoli/Sammartino 2000, Breu/Piccoli 2000), te tekstovi iz časopisa Riča živa, a po potrebi obavit ćemo i terenske provjere. Abruceške i moliške leksičke predloške navodit ćemo iz Dizionario abruzzese e molisano Ernesta Giammarca (I-IV, 1968-1979).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA