Pregled bibliografske jedinice broj: 785499
Antropogeni pejsaži memorijala - oblikovanje nematerijalnog naslijeđa u javnom prostoru
Antropogeni pejsaži memorijala - oblikovanje nematerijalnog naslijeđa u javnom prostoru // Cultural heritage — possibilities for spatial and economic development abstracts / Obad Šćitaroci, Mladen (ur.).
Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 63-63 (ostalo, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 785499 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Antropogeni pejsaži memorijala - oblikovanje nematerijalnog naslijeđa u javnom prostoru
(Memorials as Cultural Landscapes - Intangible Heritage Design in Public Space)
Autori
Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana ; Marić, Tamara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Cultural heritage — possibilities for spatial and economic development abstracts
/ Obad Šćitaroci, Mladen - Zagreb : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 63-63
ISBN
978-953-8042-07-2
Skup
International scientific conference Cultural Heritage — Possibilities for Spatial and Economic Development, abstracts / Međunarodni znanstveni skup Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2015. - 23.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
memorijali ; kulturni pejsaži ; nematerijalno naslijeđe ; kolektivno prisjećanje ; javni prostor
(memorials ; cultural landscapes ; intangible heritage ; collective memory ; public space)
Sažetak
Memorials have a specific opportunity to create public space and at the same time to come up with facts that have somehow touched people’s lives. They create places where people can reconnect with a past event, idea, person or space. This reconnection is essential to make this type of immaterial heritage present in today’s fastpaced era. Unlike historical monuments, memorials use different means of design to achieve not only remembrance, but also oblivion, conciliation, mediation, healing of space or concepts for the future. Therefore, their main characteristic is design experience in a public space rather than just the representation of heritage, which makes them cultural landscapes. There is a wide range of literature about collective memory and monuments out of which we can conclude that this is a multidisciplinary topic involving experts from sociology, psychology, design or culture. A research gap is found in urban and planning aspect of memorials, due to the fact that they are a rather new typology and terminology with increasing number of projects worldwide. Therefore, the aim of this research is to give a topic preview of the literature and project analysis from spatial perspective in order to give criteria for heritage guidelines in future memorials. The expected result is to define types of memorials based on various factors such as scale, usage, design elements, etc. The conclusion is that memorial design tries to capture the essence of multiple contexts: sites, cultures and heritage. It translates memory into an experience that reflects its context and contemporary age, forming contemporary public space in various scales and forms. This paper points out that spatial problematic of memorials design needs to take into consideration characteristics such as psychology of space, historical, social and political heritage as well as architectural and urban values. / Memorijali imaju posebnu priliku stvoriti javni prostor i istodobno otkriti činjenice koje su na neki način dirnule ljudske živote. Oni stvaraju mjesta gdje se ljudi mogu ponovo povezati s prošlim događajem, pojmom, osobom ili prostorom. To povezivanje je važno kako bi se nematerijalno naslijeđe učinilo prisutnim u današnjem dobu ubrzog životnog ritma. Za razliku od povijesnih spomenika i spomen obilježja, memorijali koriste različita sredstva oblikovanja kako bi postigli ne samo sjećanje, nego i zaborav, pomirenje, medijaciju, liječenje prostora ili novi koncept za budućnost. Stoga, njihova glavno obilježje nije reprezentacija naslije- đa, već oblikovanje doživljaja u javnom prostoru, što ih čini kulturnim pejsažima. Širok je raspon pisanih radova o kolektivnom prisjećanju i spomenicima iz kojih se može zaključiti da se radi o multidisciplinarnoj temi koja uključuje stručnjake iz područja sociologije, psihologije, projektiranja i kulture. Međutim, urbanistički aspekt memorijala i dalje je neistražen, budući da se radi o razmjerno novoj tipologiji i terminologiji s rastućim brojem primjera diljem svijeta pa je stoga i predmet ovog istraživanja. Cilj istraživanja jest dati pregled memorijala s prostornoga stajališta na temelju postojeće literature i projekata kako bi se odredili kriteriji za smjernice tretiranja naslijeđa pri oblikovanju memorijala. Očekivani rezultat jest definicija tipova memorijala s obzirom na raznolike čimbenike kao što su mjerilo, korištenje, oblikovni elementi i dr. Zaključak je da projekti memorijala pokušavaju zadr- žati osnovu višestrukih konteksta: smje- štaja, kulture i naslijeđa. Oni prenose memoriju u doživljaj koji odražava kontekst i suvremeno doba, stvarajući time suvremeni javni prostor u različitim mjerilima i oblicima. Ovaj rad, pri prostornoj problematici projektiranja memorijala uz arhitektonske i urbane vrijednosti, ističe i obilježja kao što su psihologija prostora, povijest, društveno i političko naslijeđe.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-2032 - Urbanizam naslijeđa - Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa (HERU) (Obad-Šćitaroci, Mladen) ( CroRIS)
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb