Naslov
Motivacija i učenje engleskoga na studiju nefilološke struke
(Motivation and learning English in a non- philological university programme)

Autori
Kabalin Borenić, Višnja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Sveučilište u Zadru

Mjesto
Zadar

Datum
28.02

Godina
2013

Stranica
277

Mentor
Mihaljević Djigunović, Jelena ; Škara, Danica

Neposredni voditelj
Mihaljević Djigunović, Jelena

Ključne riječi
motivacija ; stavovi ; globalni engleski ; studij na engleskome ; nastava jezika struke
(motivation ; attitudes ; global English ; study programmes taught in English ; English for specific purposes)

Sažetak
Jezičnu globalizaciju karakterizira prevlast engleskoga kao globalnoga jezika pa se stavovi i motivacija za učenje engleskoga značajno razlikuju od afektivnih faktora koji djeluju na učenje drugih jezika, što potvrđuju brojna istraživanja. Tercijarno obrazovanje ima značajnu ulogu u procesu jezične globalizacije jer predstavlja jednu od 12 glavnih međunarodnih domena komunikacije na engleskome. Stoga smo se u našem istraživanju bavili afektivnim aspektima učenja engleskoga kao globalnoga jezika u studiju nefilološke struke u RH. Nakon preliminarnog istraživanja provedenog na oko 300 studenata, u glavnom istraživanju je sudjelovalo oko 700 studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stotinjak studenta je dio stručnih kolegija pohađalo na engleskome jeziku, što je omogućilo usporedbu između dvije skupine. Za potrebe našeg istraživanja prilagodili smo postojeće upitnike o stavovima, motivaciji i trudu uloženom u učenje engleskoga. Tijekom preliminarne faze istraživanja upitnici su pilotirani. Podaci prikupljeni u završnom istraživanju podvrgnuti su metodama deskriptivne i inferencijalne statističke analize. Dio dobivenih rezultata radi točnije je interpretacije raspravljen u fokus grupi od 27 studenata. Rezultati faktorske analize ukazuju na postojanje četiri skupine stavova prema engleskome kao globalnome jeziku (engleski kao lingua franca, engleski kao prijetnja, poželjnost neutralnog varijeteta i briga za integritet nacionalnih normi), tri tipa motivacije (integrativnu i dva tipa instrumentalne) te na demotivirajuće djelovanje konteksta, tj. hijerarhije ciljeva na studiju nefilološke struke. Jedan tip instrumentalne motivacije odnosi se na moguću korist od engleskoga u budućnosti i nalazi se pod utjecajem miljea, društvenih očekivanja i društvenoga doživljaja vitalnosti J2 zajednice. Drugi tip instrumentalne motivacije proizlazi iz osobno doživljene koristi, pozitivnih iskustava u vlastitoj obitelji i povezan je sa samopouzdanjem. Kao najzanimljivije rezultate korelacijskih i hijerarhijskih višestrukih regresijska analiza možemo istaći sljedeće: 1.) stavovim naših studenata prema engleskome načelno su pozitivni, ali bismo izgrađivanjem obaviještenih stavova prema ulozi i naravi engleskoga u globalizirajućem svijetu mogli ojačati studentsku motivaciju ; 2.) instrumentalno-komunikacijska motivacija koja proizlazi iz očekivane koristi od engleskoga najslabije doprinosi ulaganju truda ; 3.) ulaganje truda u učenje engleskoga najsnažnije je povezano s klasičnom integrativnom motivacijom i doživljenom koristi od vladanja jezikom, tj. aspektima motivacije koji sadrže elemente idealnog inojezičnog ja ; 4.) iako nije utvrđeno da je u našoj populaciji na djelu zasebni afektivni tip motiva za učenje engleskoga jezika, pozitivne emocije i estetski doživljaj engleskoga jezika ublažuju negativni učinak nepovoljnog položaja engleskoga u hijerarhiji trenutnih obrazovnih ciljeva studenata ; 5.) unatoč slabljenju interesa za učenje o kulturama izvornih govornika, odsustvu idealizacije izvornih govornika i identifikacije s njima, naš uzorak karakterizira svojevrsna naklonost prema izvornim govornicima i želja za komunikacijom s njima ; 6.) postoje značajne razlike u stavovima, motivaciji i trudu između studenata koji stručne kolegije pohađaju na hrvatskom i studenata koji su se odlučili pohađati neke stručne kolegije na engleskome ; 7.) interesu za engleski kao jezik struke i uspjehu u učenju najviše bi pogodovala uporaba engleskoga u redovnim stručnim i akademskim aktivnostima, bilo u obliku čitanja obavezne literature na engleskom, bilo kao sudjelovanje u međunarodnim projektima ili studentskim konferencijama ; 8.) uslijed internacionalizacije domaćih studijskih programa i rasta međunarodne mobilnosti moglo bi doći do značajnih promjena u stavovima, motivaciji i ciljevima učenja. Temeljem spoznaja iz našeg istraživanja predložen je adekvatan pristup nastavi engleskoga na tercijarnoj razini, kako u sklopu studijskih programa na hrvatskome, tako i u sklopu studijskih programa na engleskome jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA