Naslov
Arheološki lokalitet Sv. Kvirin kao jedan od izvora onečišćenja tla olovom (Sisak, Hrvatska)
(Archaeological site St. Kvirin as one of the lead sources for soil pollution (Sisak, Croatia))

Autori
Rosana Škrgulja ; Josip Halamić ; Ajka Šorša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Abstracts book / Marija Horvat & Lara Wacha - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2015, 255-256

ISBN
978-953-6907-50-2

Skup
5. HRVATSKI GEOLOŠKI KONGRES s međunarodnim sudjelovanjem 5th CROATIAN GEOLOGICAL CONGRESS with international participation

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
olovo; rimsko razdoblje; Sisak; Segestica; Siscia; lokalitet Sv. Kvirin
(lead; Roman period; Sisak; Segestica; Siscia; Sv. Kvirin site)

Sažetak
Intenzivna upotreba olova u rimsko doba, i kasnije razvojem teške industrije, uzrokovala je njegovo nakupljanje u tlu (ŠORŠA & HALAMIĆ, 2014). Područje s visokim koncentracijama olova nalazi se u urbanoj cjelini Siska koja pokriva terene antičkih naselja Siscije i Segestice (Sl. 1.). Siscija je od 262. do 387. godine bila kovnica novca za potrebe antičkog Rimskog Carstva (BUZOV, 2009) te je olovo oslobađano u okoliš procesima taljenja rude i kovanja novca. Olovo je također u to vrijeme, kako je već navedeno, bilo široko korišten metal. Povišeni sadržaji olova u tlu na području Siska zabilježeni su i uz frekventnije prometnice gdje se nakupljalo iz ispušnih plinova vozila. Olovo u južnoj industrijskoj zoni koja obuhvaća željezaru, rafineriju i termoelektranu oslobođeno je u okoliš iz industrijskih pogona. Ono je raspršeno vjetrom u okolna naselja Caprag, Kanak i Crnac i na poljoprivredne površine na lijevoj obali rijeke Save. Ostali, pretežito ruralni dijelovi istraživanog područja imaju niske koncentracije olova u tlu. Područje grada Siska naseljeno je od prapovijesti i jedno je od najznačajnijih arheoloških nalazišta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Osobito su značajni nalazi iz mlađeg željeznog doba (450.pr.n.e. do 35.pr.n.e.), kada se ovdje nalazilo veliko naselje urbanog karaktera, Segestica, i razdoblja rimske vladavine (35.pr.n.e. do 5.st.n.e.), kada se ovdje nalazi rimski vojni logor iz kojeg se ubrzo razvija civilno naselje koje je u 1.st. dobilo status kolonije, Siscia. Prikupljanje arheoloških nalaza u Sisku je započelo još krajem 18.stoljeća, a u 19.stoljeću provode se i prva ciljana istraživanja. Lokalitet Sv. Kvirin smješten je u sjevernom dijelu grada (Sl. 1.). Istraživanja na njemu provode se od 2003.godine, a prostornim planom Grada Siska planirano je uređenje arheološkog parka. Istraživanjima su otkriveni ostaci velikih arhitektonskih cjelina iz rimskog i novovjekovnog razdoblja. Najznačajniji su ostaci sjevernog ulaza u Sisciju i pripadajućeg obrambenog zida – bedema. Istraživanjima je prikupljena velika količina pokretnih arheoloških nalaza, koji pripadaju rimskom razdoblju. Većinu nalaza čine ulomci keramičkih predmeta, zatim metalni predmeti i kosti. Neuobičajeno je veliki broj predmeta od olova i olovne šljake. Od olovnih predmeta najzastupljenije su olovne pločice koje se u domaćoj stručnoj literaturi često nazivaju rimske robne markice ili olovne tesere (RADMAN-LIVAJA, 2014). To su četverokutne pločice (Sl. 2.), ponekad pravokutne, koje u jednom kutu imaju kružnu perforaciju, a na jednoj ili obje strane urezan natpis. Često su služile kao trgovačke etikete. Natpisi su različiti, uglavnom se radi o imenu proizvoda, količini ili težini, cijeni. Česta su i osobna imena, ali nije jasno na koga se odnose: proizvođača, primatelja, kupca, radnike ili robove koji su bili zaduženi za izvršenje posla ili obradu robe (BORAS, 2015). Kroz perforaciju u kutu provlačila se špaga ili metalna žica, pomoću koje se pločica mogla vezati za vreće, bale, recipijente ili sanduke, a u nekim slučajevima i na proizvode koji su bili predmetom trgovine (RADMAN-LIVAJA, 2013). Osim ovakvih pločica, sa natpisom i perforacijom, na lokalitetu su pronađene i pločice bez natpisa i/ili bez perforacije. Uz njih, pronađeni su i predmeti koji su služili pri izradi tih trakica: smotuljci olovne trake, veći komadi olova i utezi. Nalazi tih predmeta ukazuju na to da su pločice izrađivane na samom lokalitetu ili u blizini. Olovo je u rimskom svijetu imalo mnoge namjene. Osim već spomenutih robnih markica, služilo je za izradu vodovodnih cijevi, tanadi za praćke, posuda, sarkofaga i mnogih drugih uporabnih predmeta, zatim kozmetičkih preparata i boja ; sidara za brodove, kod spajanja i fiksiranja kamenih blokova i spomenika. Rudnici olova nalazili su se diljem Carstva, a olovo se talilo i u blizini Siska. Poznati su rudnici na području Zrinske, Trgovske i Petrove gore (KOŠČEVIĆ & MAKJANIĆ, 1995). Pločice s lokaliteta Sv. Kvirin izrađene su od olova koje je dobiveno taljenjem otpadnog materijala, što je zanimljivo s aspekta proučavanja korištenja resursa su rimskom razdoblju.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Geologija, Arheologija

POVEZANOST RADA