Pregled bibliografske jedinice broj: 784790
Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine
Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine // Godišnjak Titius, 6-7 (2014), 6-7; 351-366 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 784790 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine
(The advantages of qualitative methodology in the study of cultural heritage)
Autori
Lončar, Marija ; Šuljug Vučica, Zorana
Izvornik
Godišnjak Titius (1847-0742) 6-7
(2014), 6-7;
351-366
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
kvalitativna metodologija; kulturna baština; istraživački pristupi i metode; lokalni identiteti; svakodnevne kulturne prakse.
(qualitative methodology; cultural heritage; research approaches and methods; local identities; everyday cultural practices.)
Sažetak
Naglašavajući važnost sociološkog razumijevanja utjecaja različitih strujanja – ekonomskih, političkih, ekoloških i sl., na svakodnevni život u suvremenom društvu, autorice polaze od kulture kao područja participacije i intervencije u oblikovanju života pojedinaca i zajednica. Sukladno tomu, kulturna baština ističe se kao nositelj povijesnog i kulturnog identiteta, pri čemu se lokalni okviri i konteksti pokazuju značajnima u interpretaciji značenja odnosa između lokalnog i globalnog. Razmatranje navedenog podrazumijeva cijeli niz teorijsko-metodoloških pitanja od toga što je kulturna baština, kako ju definirati i konceptualizirati, kako joj pristupiti u društvenim istraživanjima, koje metode odabrati i sl. S obzirom na metodološke specifičnosti kvalitativne metodologije, autorice problematiziraju njezin značaj i mogućnosti primjene u istraživanjima uloge i značenja kulturne baštine, lokalnih identiteta te potencijala lokalne zajednice. Naime, kvalitativno istraživanje „smješta istraživača u svijet raznolikog spektra interpretativnih praksa, pri čemu se polazi od naturalističkog pristupa (prirodno okružje, višestruki izvori podataka, induktivna analiza podataka itd.) društvenoj stvarnosti. Drugim riječima, istraživači se usmjeravaju na svakodnevne prakse pokušavajući dati smisao fenomenima u terminima značenja koja im pojedinci pridaju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu