Naslov
Neuobičajena pojava borovog prelca (Dendrolimus pini L.) na alepskom boru i slom populacije uzrokovan patogenom Beauveria bassiana
(Unusual occurence of pine tree lappet moth (Dendrolimus pini L.) on Aleppo pine and population breakdown caused by the pathogen Beauveria bassiana)

Autori
Pernek, Milan ; Lukić, Ivan ; Lacković, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik rezimea / Ostojić, Ivan - Mostar : Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, 2015, 32-32

Skup
XII Simpozij/Simpozijum o zaštiti bilja

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 03.11.2015. - 05.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
defolijacija ; patogen ; Dendrolimus pini
(defoliation ; pathogen ; Dendrolimus pini)

Sažetak
Borov prelac, Dendrolimus pini L. poznat je štetnik borova u Europi, gdje najveće štete radi na bijelom boru (Pinus sylvestris L.), a velike štete koje uključuju sušenje većeg broja stabala, redovita su pojava samo u nekim dijelovima europskog kontinenta kao primjerice Njemačkoj i Poljskoj, zbog čega se provode zaštitne mjere. Veliki problem u suzbijanju je činjenica da su se biološki preparati pokazali neučinkovitim. U Hrvatskoj do sada nisu zabilježene veće štete, a vrsta je opisana kao štetnik kontinentalnih borova, dok se mediteranski uopće ne spominju. Stoga se napad ovog štetnika na alepskom boru, Pinus halepensis Mill. u 2014. godini na području šumarije Šibenik, u okolici Skradina smatra vrlo neuobičajenim. Napadnuto je oko 400 ha, pri čemu je potpuno obršteno oko dvadesetak hektara. Nakon ljetnog brsta, gusjenice se spuštaju na tlo u šumsku stelju gdje prezimljavaju, a odande izlaze u proljeće, te se penju ponovno u krošnju na brštenje. Iz više je razloga upravo proljetni brst najopasniji. Prvo su gusjenice u ovoj fazi mnogo veće te konzumiraju veću količinu iglica, a drugi je razlog što su nakon potpune defolijacije borovi potjerali nove iglice, koje gusjenice mogu obrstiti, a ponekad i dijelove zelenih izbojaka. Time se znatno oslabljuje vitalitet domaćina, a posljedica je umiranje stabala ili napad sekundarnog štetnik, najčešće potkornjaka. Zbog svega toga iznimno je važno prognozirati proljetnu populaciju što se obavlja kontrolom broja prezimljavajućih gusjenica. Temeljem iskustvenog kritičnog broja dobiva se odgovor da li su potrebne zaštitne mjere ili ne. Kritični brojevi za ovog štetnika koji se koristi u Njemačkoj iznosi 10 gusjenica na m2. Kontrolom populacije u Skradinu utvrđeno je da je broj gusjenica na m2 daleko iznad 10 i iznosi 25, 5 gusjenica po m2. Uz ovu neuobičajenu pojavu također je neuobičajena pojava entomopatogene gljive Beauveria bassiana, te iznimno visok mortalitet koju je izazvala na prezimljavajućim gusjenicama, a koji je iznosio više od 98%. Bez obzira na visok mortalitet prezimljavajućih gusjenica, brigu je izazvala činjenica da je jedan dio populacije prezimio u krošnji i nije bio napadnut gljivom B. bassiana. Međutim kontrolom u 2015. godini utvrđen je novi pomor gusjenica napadnut gljivom na tlu, dok se alepski bor nakon potpune defolijacije u potpunosti oporavio. Razlozi i uzroci ovako neuobičajenim pojavama se raspravljaju, ali su vjerojatno vezani za klimatske promjene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA