Naslov
Prvi nalaz i potvrda PCR metodom vrste Biscogniauxia mediterranea (De Not.) Kuntze kao uzročnika sušenja mediteranskih hrastova (Quercus spp.) u Hrvatskoj
(First record and confirmation with PCR method of Biscogniauxia mediterranea (De Not.) Kuntze as causative agent of Mediterranean oaks (Quercus spp.) decline)

Autori
Lukić, Ivan ; Pernek, Milan ; Diminić, Danko ; Ježić, Marin ; Ćurković-Perica, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik rezimea / Ostojić, Ivan - Mostar : Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, 2015, 31-31

Skup
XII Simpozij/Simpozijum o zaštiti bilja

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 03.11.2015. - 05.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
endofit ; sušenje ; Biscogniauxia
(endophyte ; decline ; Biscogniauxia)

Sažetak
Tijekom druge polovice 2014. godine na području UŠP Buzet zamijećena su sušenja stabala različitih vrsta mediteranskih hrastova (Quercus cerris L. – cer, Quercus pubescens Willd. – hrast medunac, Quercus ilex L. – hrast crnika). Simptomi primjećeni na terenu su se očitovali u pucanju kore na granama i deblu, otpadanju kore, te sušenju vrhova krošnji. Uz to zamijećena je pojava peritecijskih stroma crne boje u pukotinama koje su nastale nakon pucanja kore. Predispozicija stabala za ovakvo sušenje najvjerojatnije je povezana sa sušom i defolijacijom gubara (Lymantria dispar L.) u razdoblju od 2012. – 2014. Uzorci s terena su sakupljeni na lokacijama u Rovinju, Puli i na otoku Cresu. Laboratorijskom analizom prema dimenzijama i izgledu askusa i askospora sumnjalo se na infekciju gljivom Biscogniauxia mediterranea (De Not.) Kuntze, te je PCR metodom determinacije i sekvenciranjem ITS regije genoma potvrđeno da se radi o navedenoj vrsti. Biscogniauxia mediterranea je endofit koji je stalno prisutan na kori zdravih stabala, dok se peritecijske strome obično javljaju na stablima u terminalnoj fazi odumiranja. U ovom slučaju utjecaj prije navedenih čimbenika, uz velike količine oborina na području UŠP Buzet bio je ključan za sušenje i naposljetku odumiranje stabala uzrokovano infekcijom ovom gljivom. Ova gljivična bolest je prije svega veliki problem na području Mediterana za vrste drveća roda Quercus spp., no zamijećena je i na javorima (Acer spp.), pitomom kestenu (Castanea sativa Mill.), običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.), hibridnoj platani (Platanus acerifolia Willd.), a zadnji nalaz iz Italije dodao je na popis domaćinskih vrsta i obični jasen (Fraxinus excelsior L.). Obzirom na klimatske promjene postoji mogućnost širenja ove bolesti sjevernije nego što je dosad bio slučaj. Ovo je prvi nalaz ove gljivične bolesti na području Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

POVEZANOST RADA