ࡱ> 2bjbj|| 8aBB8eL(ڈ܈܈܈܈܈܈$ŋgՉt%t%t%ڈt%ڈt%t%ypxU8|Jƈ0|IF!,IzIt%r#IB K: Branka Ramljak Ekonomski fakultet u Splitu, Cvite Fiskovia 5, 21000 Split  HYPERLINK "mailto:bramljak@efst.hr" bramljak@efst.hr ABC METODA OBRA UNA TRO`KOVA U FUNKCIJI REALNIJE VALORIZACIJE U INAKA Sa~etak Menad~mentu svakog poslovnog subjekta od velikog zna enja je kvalitetno upravljanje troakova a unutar toga adekvatno alociranje troakova koje posebno do izra~aja dolazi prilikom izlaska na tr~iate. Cijenom se ~eli biti konkurentan pa se iznalaze na ini kako bi u cijeni nekog proizvoda, robe ili usluge troakovi bili ato ni~i. Meutim poveavanjem proizvodnje i airenjem asortimana, javljaju se problemi u rasporeivanju indirektnih troakova jer ne zaboravimo da troakovi ine najzna ajniji dio cijene s kojom e se neki poslovni subjekt pojaviti i konkurirati na tr~iatu. Slijedom toga dolazimo do va~nosti izbora metode obra una troakova koje imaju zadatak pravilno i kvalitetno rasporediti troakove na pojedine u inke (proizvode, robe ili usluge), jer se na taj na in omoguuje realnija valorizacija svakog pojedinog u inka. Jasno da e tr~iate biti najbolji regulator i kontrolor sveukupnog procesa ali ako interni obra un bude kvalitetan za pretpostaviti je da e to i na tr~iatu biti prepoznato. Metode obra una troakova postale su zanimljive kako u teoriji tako i praksi u onom trenutku kad se proizvodnja poveala diverzificirati te kad se udio indirektnih troakova u ukupnim troakovima poveao. `to se alociranja direktnih troakova ti e uglavnom nema problema jer se oni rasporeuju prema stvarnom utroaku, zapravo troaak rada i troaak materijala s velikom preciznoau mo~emo pravilno rasporediti na pojedine u inke a posebno ako se radi o proizvodnji jednog ili samo nekoliko vrsta proizvoda. U suvremenom gospodarstvu u primjeni su kako tradicionalne tako i suvremene metode obra una troakova. Tradicionalne metode su primjerene u uvjetima pojedina ne proizvodnje gdje je mogue pratiti direktne troakove koji ine veinu u ukupnim troakovima a indirektni troakovi ionako predstavljaju manji dio te ih je mogue uz pomo jednog zajedni kog klju a za raspored troakova rasporediti na pojedini proizvod (ili uslugu). U uvjetima velike diverzifikacije proizvoda raste utjecaj indirektnih troakova a onda i opasnost nepreciznog rasporeivanja troakova temeljenih na jednom zajedni kom klju u za raspored. Suvremene metode obra una troakova imaju cilj otkloniti nedostatke tradicionalnih (klasi nih) metoda obra una troakova. Predvodnica svih suvremenih metoda je ABC-Activity Based Costing metoda,koja se temelji na aktivnostima i koja omoguava realniju, pravilniju i kvalitetniju valorizaciju u inaka. Klju ne rije i: troakovi, u inci, metode obra una troakova, ABC metoda 1. UVOD Ovaj rad sastojat e se od pet sadr~ajnih dijelova kroz koje e se na sustavan na in prikazati obilje~ja i uloga metoda obra una troakova kojima je cilj kvalitetna i realna valorizacija u inaka (proizvodi, robe, usluge). Nakon uvodnog dijela slijedi pregled metoda obra una troakova koje se openito dijele na klasi ne (tradicionalne) i suvremene metode obra una troakova. Kad se govori o metodama nerijetko e se u literaturi ali i u praksi uti pojmovi sustavi, modeli, pristupi i sl., ovisno o tome koji aspekti promatranja se uklju uju: vrsta djelatnosti, na in organizacije poslovanja, struktura i alokacija direktnih i indirektnih troakova i sl. U ovom radu koristiti e se pojam metoda obra una troakova koja e se obraditi ovisno o na inu alokacije indirektnih troakova na pojedine u inke a sve u funkcije njihove realnije valorizacije. Postoji cijela lepeza razloga zaato se prialo implementaciji suvremenih metoda od kojih je, bez pretjerivanja ABC metoda predvodnica i temelj razvoja svih ostalih suvremenih metoda. ABC metoda e se u radu predstaviti sagledavajui najprije specifi nu terminologiju, faze primjene do mogunosti primjene u razli itim sektorima i razli itim poslovnim subjektima. Sve to dovesti e do saznanja o tome kako izborom optimalne metode obra una troakova utjecati i na kvalitetniju valorizaciju u inaka. Na kraju e se temeljem prethodno sagledanog a uva~avajui recentnu znanstvenu i stru nu literaturu, moi izvui i relevantni zaklju ci. 2. METODE OBRA UNA TRO`KOVA Troakovi i na in njihova upravljanja prakti no su centralni dio ovog rada. Nemogue je govoriti o upravljanju poslovnog subjekta a koje uklju uje planiranje, organiziranje, odlu ivanje, kontrolu i informiranje, a da se ne uklju e i troakovi. U tom kontekstu potrebno ih je najprije identificirati a onda i kontinuirano mjeriti i pratiti, kako bismo mogli su eljavajui ih s u incima, znati kontrolirati i  staviti u okvire . Dakle, logi no je da menad~ment ~eli optimizirati rezultat iz odnosa korist (benefit):ulaganja (costs) jer ne postoji poslovna odluka koja se ne temelji na troakovima, ato je argument tvrdnji da nije mogue govoriti o upravljanju poslovnog subjekta bez informacija o troakovima. Kako bi se ta optimalizacija odnosa postigla, potrebno je primijeniti razli ite metode obra una troakova koje postoje na raspolaganju: tradicionalne (klasi ne) i suvremene metode obra una troakova. U tom kontekstu zna ajna je uloga ra unovodstva troakova koje zajedno s menad~erskim ini interno orijentirano ra unovodstvo koje ima zadatak stvaranja ra unovodstvenih informacija kojima e se moi upravljati kako troakovima tako i prihodima poslovnog subjekta.  Interno orijentirano ra unovodstvo je u funkciji analiziranja troakova ali i planiranja istih te je prili no samostalno, iako preuzima podatke od financijskog ra unovodstva. Suvremene metode koje se primjenjuju imaju razli ite ciljeve, ali svima je prvi i osnovni cilj sni~avanje troakova koje ima implikacije u boljem financijskom rezultatu poslovanja, ali i ostvarivanju cjenovne konkurentnosti (Rogoai, 2012). Moglo bi se rei da je prijelaz iz tradicionalnih u suvremene metode obra una troakova pratilo i preoblikovanje tradicionalnog u suvremeno ra unovodstvo troakova. U uvjetima kada je proizvodnja bila dominantna gospodarska djelatnost, normalno je da se i ra unovodstvo troakova a onda i metode obra una  iscrpljivalo na identifikaciji, mjerenju, izvjeatavanju i analiziranju razli itih elemenata direktnih i indirektnih troakova povezanih s proizvodnjom i prodajom proizvoda, roba i usluga. U suvremenom pristupu praenja troakova, pozornost se uz prethodno stavlja na nove elemente koji uzrokuju troakove kao moral i zadovoljstvo zaposlenih, troakovi kvalitete proizvoda, produktivnosti, proizvodne inovacije, mjerenje performanci, ocjena investicija i vrednovanje zaliha. (Upchurch, 2002). Prije odreivanja metoda obra una troakova svakako trebamo odabrati i ra unovodstveni sustav (nailazi se i na termin sustav obra una troakova) radi uspostavljanja kontrole zaliha materijala (na ulazu) i gotovih proizvoda (na izlazu), a to su: Ra unovodstvo u sustavu radnih naloga - obra un troakova u sustavu radnih naloga i Ra unovodstvo procesa  procesni obra un troakova Prethodno navedeni sustavi ukazuju na nositelje troakova kao i na na in kako se troakovi rasporeuju. Kad se radi o sustavu pojedina nih narud~bi ili u slu aju heterogenih proizvoda (brodogradnja, strojogradnja, servisne radionice, odr~avanje opreme, ra unovodstvene usluge i sl.) primjenjuje se obra un troakova u sustavu radnih naloga. Ovdje se svaki radni nalog tretira kao jedinstveni nositelj troaka. Ra unovodstvo procesa koristi se u uvjetima masovne proizvodnje i kontinuiranog tijeka proizvodnih operacija, gdje je potrebno utvrditi jedini ne troakove direktnog materijala, direktnog troaka rada i troakovi proizvodne re~ije za svaku fazu obrade (rafinerije nafte, elektrane, proizvoa i sladoleda, tekstila, gume, boje, stakla, bijele tehnike i sl.). Ova metoda ne koristi se u uslu~nim djelatnostima budui se svaka usluga u pravilu mo~e identificirati a time i pripadajui troakovi usluga. Ovdje se troakovi rasporeuju prema svakom odjelu, troakovnom centru ili procesu. S obzirom na na in rasporeivanja troakova i njihovog dodjeljivanja u incima u obliku proizvoda, roba ili usluga razlikujemo: tradicionalne (klasi ne) i suvremene metode obra una troakova. Tradicionalne (klasi ne) metode obra una troakova Problematika planiranja i kontrole troakova prisutna je od po etka 20. stoljea kada je intenzivan razvoj proizvodnje uvjetovao primjenu tradicionalnih metoda obra una troakova. Najvei dio troakova bio je uvjetovan proizvodnim procesom, to je bilo vrijeme kad funkcije istra~ivanja i razvoja, marketinga, usluga kupcima i sl. nisu bile zna ajno razvijene. S obzirom na te okolnosti rasporeivanje troakova bilo je relativno jednostavno ili bolje re eno neusporedivo s danaanjim zahtjevima. Tradicionalne metode bave se rasporeivanjem indirektnih troakova temeljenih na jednom zajedni kom klju u rasporeda: Fizi ki pokazatelji Pokazatelji troaka Pokazatelji rezultata Naglaaavamo da se koriatenjem pojedinog pokazatelja (klju a) dobivaju razli iti rezultati, ato mo~emo okarakterizirati kao najvei nedostatak tradicionalnih metoda. Te razlike u pravilu su vee ako je udio indirektnih troakova u ukupnim troakovima vei. Kako bi se otklonili nedostatci tradicionalnih metoda i izbjegla opasnost od nerealnog rasporeda troakova na pojedine u inke, pojavljuje se jedna  tranzicijska metoda, kao prijelaz od tradicionalnih ka suvremenim metodama, a to je metoda temeljena na formiranju skupina srodnih vrsta troakova. Ona polazi od pretpostavke da se svim troakovima dodijelila fiksna odnosno varijabilna komponenta. Svaka skupina troakova rasporeuje se na temelju njoj odgovarajueg kriterija rasporeda. Tu je velika uloga menad~menta budui neki troakovi imaju i fiksnu i varijabilnu komponentu pa ih je potrebno sto je mogue preciznije procijeniti. Podjela troakova na fiksne i varijabilne omoguava dinami ko praenje i knji~enje tih troakova prema odredbama MRS 2  Zalihe. Veliki broj poslovnih subjekata i danas koriste standardne tehnike za obra un troakova svojih proizvoda i usluga zato ato su jednostavne za razumijevanje i primjenu. No injenica je da su te metode dobre za alokaciju direktnih ali ne i indirektnih troakova, troakove rasporeuju na proizvoljnoj a ne realnoj osnovi, ato naro ito dolazi do izra~aja u neproizvodnim i uslu~nim djelatnostima gdje je vrlo malo troakova materijalne i lako mjerljive prirode. U Republici Hrvatskoj i danas najvei broj poslovnih subjekata koristi tradicionalne metode, prema nekim istra~ivanjima i preko 90% (Per evi, 2006.). Suvremene metode obra una troakova Okolnosti poslovanja i tr~iata s po etka 20. Stoljea i 80-tih godina proalog stoljea bile su druga ije i u tim uvjetima razvijale su se za to vrijeme adekvatne metode obra una troakova. Tako je po etkom proalog stoljea bio prisutan intenzivan razvoj proizvodnje, direktni troakovi su sudjelovali u strukturi ukupnih troakova i do 90% a u eae indirektnih bilo je neznatno pa je i njihov utjecaj na valorizaciju tr~iano usmjerenih proizvoda i usluga bio mali. Danas se udio indirektnih troakova poveava (70%, 80% ili ak 90% od ukupnih troakova), ime se naglaaava potreba povezivanja indirektnih troakova s pojedinim aktivnostima, tj. onima koje su ih neposredno i izazvale. U takvim okolnostima razvijaju se i novi modeli upravljanja troakovima jer modeli tradicionalnog upravljanja proizvodnim troakovima (Traditional Produkt Costing  TPC) i model upravljanja troakovima temeljeni na procesu (Proces Base Costing  PBC) postaju nedovoljno precizni u utvrivanju troakova a samim time i cijena proizvoda, roba i usluga s kojima se izlazi na tr~iate. Tako se pojavljuju modeli upravljanja troakovima temeljeni na aktivnostima (Activity Based Costing  ABC), modeli utemeljeni na integraciji upravljanja troakovima proces/aktivnosti (PBC/ABC) i modeli upravljanja ukupnim troakovima i kona no modeli koji, pored kvantitativnih, uklju uju i kvalitativne elemente kontrole troakova. Niz je razloga koji su doveli do toga da poslovni subjekti primjenjuju suvremene metode obra una troakova su: Zna ajne promjene u poslovnoj u~oj i airoj okolini, Direktni rad drasti no pada, Indirektni troakovi su sve vei Zalihe su smanjene, }ivotni vijek proizvoda se skratio, Razvoj novih proizvoda je sve br~i i sve eai, Proizvodne linije su sve slo~enije, Troaak distribucije je zna ajan, itd. Umjesto da se troakovi prate po pojedinom proizvodu a zbog razvoja itavog niza novih funkcija i poslova, javlja se potreba praenja troakova prema aktivnosti a prete a i predvodnica je svakako ABC metoda. Rezultati istra~ivanja 400 najveih poduzea u RH ukazuju da je  DVZf   ѺѬѺufuVFh-h5CJaJmHsHh-hM5CJaJmHsHh-hMCJaJmHsHh-hGJCJaJmHsHh-hGJ5aJmHsHh05aJmHsHhP@sh00JCJmHsHjh0CJUmHsHh-h2A=CJmHsHhAj4CJmHsHh0CJmHsHh-h2A=5CJmHsHh05CJmHsHh5CJmHsH      ,.0@B#($a$gd=hgdXi$a$gd2A=$a$gd2A=gd2A= N 8:n48\|~.0|~ƹӬӬƬƟƟƏƟƟuhu[h'6CJaJmHsHha"6CJaJmHsHh[I6CJaJmHsHhot6CJaJmHsHh 8h 86CJaJmHsHhe6CJaJmHsHh06CJaJmHsHhDc6CJaJmHsHh 86CJaJmHsHh76CJaJmHsHh-hCJaJmHsHh-h5CJaJmHsH#l*,.06>@Bɷ{{l_OB2_h-hXi5CJaJmHsHhXi5CJaJmH sH h-hXi5CJaJmH sH hXi5CJaJmHsHh-hCJaJmHsHh'6CJaJmHsHh-hM6CJaJmHsHh'h'6CJaJmHsHh-hCJaJmHsH"h-hM56CJaJmHsHh-hWdGCJaJmHsHh06CJaJmHsHh 86CJaJmHsHha"6CJaJmHsHBrT, !Z"\"j"###$$f%%'(((((()))***͵٩}m`THThW2`CJaJmHsHhKDgCJaJmHsHh=h5CJaJmHsHh-h=h5CJaJmHsHh-h=h5CJaJmH sH hP$}5CJaJmH sH hshsCJaJmHsHhP$}CJaJmHsHhfCJaJmHsHh)#CJaJmHsHhyCJaJmHsHh~B>CJaJmHsHh=hCJaJmHsHh=hh=hCJaJmHsH((()).t5;=0>>>HFDG|GGGG.H & Fgd$a$gdot $ & Fa$gd W $ & Fa$gd!W=$a$gd$a$gdLB$a$gd$a$gdxj4gd2A=gd=h$a$gds*h,$0&0t5D7F7777888*8<8B8Z8`8r8v88888J9d9v9999999:0:z::::::;;8;R;|;;;;ܸĬĬĬĬĬĸz$h%h%CJaJmHnHsHtH$h%hLBCJaJmHnHsHtHh%CJaJmHsHh DCJaJmHsHhLBCJaJmHsHhd9CJaJmHsHhCJaJmHsHha>{CJaJmHsHhxj4CJaJmHsHhCJaJmHsH0;;;;;;==>>>@:ACJaJmHsHhh WCJaJmHsHh WCJaJmHsHhCJaJmHsHh>hCJ]aJmHsHhCJ]aJmHsHhRCJaJmHsHhuHCJaJmHsHh!W=CJaJmHsHhLBCJaJmHsHh%hLBCJaJmHsH$h%h%CJaJmHnHsHtH$h%hLBCJaJmHnHsHtHGG.H0HnILLjMlMlOPPPPPPPQ(Q,Q:QR2SVTVUXUXXX˾zzzzzzzzm]MhX\hX\CJ]aJmHsHh /hTZCJ]aJmHsHhTZCJ]aJmHsHh kCJ]aJmHsHh<CJ]aJmHsHhuHCJ]aJmHsHh /CJ]aJmHsHhV71hV71CJ]aJmHsHh#CJ]aJmHsHhV71CJ]aJmHsHh5CJaJmHsHh5CJaJmHsHhG95CJaJmHsH.H0HLLM>MjMlMlOXUXZZZ^Z`Z]_b6efzff $ & Fa$gdgdV71 & Fgd$a$gdX\ $ & Fa$gd<$a$gd<$a$gd#gdXXY YYZZZZZ^Z`Z6\p\]]]]_D`N`P```aafaabŹ~~~~vjajVvJjVvhh5CJaJhhiCJaJh5CJaJhhi5CJaJhiCJaJh#CJ]aJmHsHhV71CJ]aJmHsH"hhV715CJ]aJmHsHhX\h6CJaJmHsHhGhG6CJaJmHsHhGCJaJmHsHhz+CJaJmHsHhevCJaJmH sH h()hev5CJaJmHsHhev5CJaJmHsHhfCJaJmHsHhfCJ]aJmHsH>@N^vظ詝rfWHh$ hZACJaJmHsHh$ h$ CJaJmHsHhevCJaJmHsHhevhevCJaJmHsHho>ho>6CJaJmHsHho>CJaJmHsHhi-CJaJmH sH h()hi-CJaJmH sH h]Qhi-0JCJaJmHsHhi-hi-CJaJmHsHjhi-CJUaJmHsHhi-CJaJmHsHhG9CJaJmHsHv  DFJrtvxz(*,.02ɹ||h,Uhh;hCJaJhzCJaJh5CJaJh;h5CJaJhz5CJaJhgh;hxa5CJaJmHsHh>5CJaJmHsHhPazjhPazUh$ hCJaJmH sH h$ h!CJaJmHsH% vxz*,.02 $ & Fa$gd$ gd$a$gdxagdxa 6&P1h:p& e7!"n#$%S ^ 002 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List nn jw Paper Title WCCM$1$7$8$a$5;CJ\aJmH sH tH 6U`6 jw Hyperlink >*B*phjj /' Table Grid7:V0! !>a4`24 xa0Header  p#B/AB xa0 Header CharCJaJmHsHtH 4 R4 xa0Footer  p#B/aB xa0 Footer CharCJaJmHsHtH D rD xa Balloon TextCJOJQJaJZ/Z xaBalloon Text Char CJOJQJ^JaJmHsHtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] b  ` B*;GXb֚v2689:<=>@Auwyz|}(.HfZFl 27;?Bvx{~Lr$__,`bXX8@0(  B S  ?-2BQx N \ ^ f h p w ((\,g,p,w,,,------.555666666;;s<{<<</=:=`=d=e=k=>>>>0@8@HCPCDDFFUVhXiX[\`\f\m\s\x\\\\\\\\\r]w]]]]]]]]]]]]]]]]]7^?^A^D^G^L^N^Q^`^e^k^q^~^^^^^^^^^^^^^^__9`A`eamaza~aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbKsL N lLMIK#$  ""w"x"""""""##&&q(r( ) ).)0)**++P-Q-../ /f>>>@@A@j@k@@@lAmA B BBBZC[CCC@DADDDWEXEEEFF.G/GGG'H(HHHHH4I5IIIJJ KKZK[KKKLLMMNN&O(OPPSSsVtVWWXXFZGZK\N\Y\[\\\q]r]]]6^7^^^8`9```daeaaaaaaaaaaabbxb{bbbbLAAOQJK"" ) ).0/044::::;; B B?D@DEEEEII[K[KdKgKmKnKuKvKKKKKLLLLMM'O(OQSSSUUYYYYEZFZGZL\N\N\$_-`damaaaaaaaaaaabbbbbbLAAOQJK"" ) ).0/044::::;; B B?D@DEEEEII[K[KdKgKmKnKuKvKKKKKLLLLMM'O(OQSSSUUYYYYEZFZGZL\N\N\$_-`damaaaabbbbbb"n2MXsShj>0Dd? 4Uvf Sl~* -B[.mr&‘HI7*S{>s*`b+H,p)0LNbX>_18v~}:,E*;S6@?@ E`d*GT0.aH;1OpvmlXS"ZkZr_, +b8BhbqpyTqSTyPnn pp^p`OJQJo(n ^`OJQJo(on pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(on ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(on PP^P`OJQJo(h ^`hH.h^h`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.8"^`CJ OJQJo(hH888^8`OJQJo(hHo8^`OJQJo(hH8  ^ `OJQJo(hH8  ^ `OJQJo(hHo8xx^x`OJQJo(hH8HH^H`OJQJo(hH8^`OJQJo(hHo8^`OJQJo(hHh^`CJOJQJo(hHh^`OJQJo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohPP^P`OJQJo(hHhh^h`.88^8`.^`.  ^ `.  ^ `.xx^x`.HH^H`.^`.^`.h ^`hH.h^h`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........h``^``CJ OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohl l ^l `OJQJo(hHh< < ^< `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh||^|`OJQJo(hHohLL^L`OJQJo(hHk^`ko(.k^`ko(..0^`0o(...0^`0o(.... 8^8`o( ..... 8^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(nh ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.^`CJ OJQJo(hH^`OJQJo(hHol l ^l `OJQJo(hH< < ^< `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH||^|`OJQJo(hHoLL^L`OJQJo(hHh ^`hH.h^h`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h h^h`6hH.h 8^8`hH.h L^`LhH.h  ^ `hH.h  ^ `hH.h xL^x`LhH.h H^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.^`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(......... ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(n^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h ^`hH.h^h`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........h ^`hH)h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.hh^h`.88^8`.^`.  ^ `.  ^ `.xx^x`.HH^H`.^`.^`.h ^`o(hH.h rr^r`hH.h B LB ^B `LhH.h   ^ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h RR^R`hH.h "L"^"`LhH. ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(nh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h^h`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.hh^h`.8 88^8`OJQJo(n^`.  ^ `.  ^ `.xx^x`.HH^H`.^`.^`.h ^`hH.^`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(......... ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(nh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`CJOJQJo(hHh^`OJQJo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHohPP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(n"h)0;1OqpH,dTqlr&n2>G~}:~"ZvmlXb+? Bh -8 Er_STy+bX>_16@?B[.vf *;I7*MXs.aH{>s*""                          F#},x*Ͼ:@;1k~K9B(wg        >`&lczZtmT(wg        L         x5 @ ‹&.p_$~ijI<4j l0L,^9^A@G.K*.! "F°8nz*vTN d0f3nݜV         l2"L~4*+$y Gv MLu`=6[>ڙ@2DꞸШNx[s$PuТ4Q ox2@OhHhT         n$K\Bڋh%pM0xZ B"},(~&/'F)N*X*m^*7+z+" , ,6,,-=- /FJ0V71qA1 44Aj4xj4z467d9j;<=2A=!W=>!>~B>:CDCQ|C|!E#8FQFWdGotGzGkHuH!Kh[KCMBfNAO#Qa3Q;QXVQR,UyXW(Z RZTZ~\:n]t]Ts^W2`p%axa%c_cGhcbd*6dAdXef'gKDg=hhiXiLi1j k72lImn[n/os sv+slsot)uevwLx;9zPaza>{ -|P$}n} ~d&J['Qr7o&rai-y' Ha#g7l}-}MEMz W&UX5ID F^)#^OZDc 7Mnf& D() 8NG [IS<< (?W0LBo. ,E' J*\:GJaa@''H'' "%),./0>1bXXX"X$X8X:X>X@XFXLXRXZX`XdXfXhXUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math#qhC6'+:'eC9G_%S 1%S 1nxr4aa 3qHP ?jw 2!xxHUPUTE ZA PRIPREMU RADOVE ZA KONFEKRENCIJU EKONOMSKOG FAKULTET AU MOSTARU Mirela Mabicbramljak"                           ! Oh+'0, @L l x  LUPUTE ZA PRIPREMU RADOVE ZA KONFEKRENCIJU EKONOMSKOG FAKULTET AU MOSTARUMirela MabicNormal bramljak95Microsoft Office Word@@*@r@"U %S՜.+,D՜.+, hp  bHOME1a IUPUTE ZA PRIPREMU RADOVE ZA KONFEKRENCIJU EKONOMSKOG FAKULTET AU MOSTARUIUPUTE ZA PRIPREMU RADOVE ZA KONFEKRENCIJU EKONOMSKOG FAKULTET AU MOSTARU TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSA 9mJhttps://www.google.hr/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-83q=percevic%20metode%20alokacije%20opcih%20troskovalVmailto:bramljak@efst.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FUData 1TableݏWordDocument 8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStorekUpxUETDEMPENWSOQ==2kUpxUItem  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q