Pregled bibliografske jedinice broj: 784445
Godine revolta: Štrajkovi radnika slavonske drvnoprerađivačke industrije (1905. - 1907.)
Godine revolta: Štrajkovi radnika slavonske drvnoprerađivačke industrije (1905. - 1907.) // Slavonske šume kroz povijest / Župan, Dinko ; Skenderović, Robert (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2017. str. 327-358 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 784445 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Godine revolta: Štrajkovi radnika slavonske drvnoprerađivačke industrije (1905. - 1907.)
(Years of Revolt: Strikes of the Wood Processing Industry's Workers in Slavonia (1905 - 1907))
Autori
Pejić, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Slavonske šume kroz povijest
/ Župan, Dinko ; Skenderović, Robert - Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2017, 327-358
ISBN
978-953-8102-11-0
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Slavonske šume kroz povijest"
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
drvnoprerađivačka industrija ; radnici ; štrajk ; Kaiser i Povischil ; Gutmann ; Miloš Krpan
(wood processing industry ; workers ; strike ; Kaiser and Povischil ; Gutmann ; Miloš Krpan)
Sažetak
Iako je u pogledu industrijskog razvoja Banska Hrvatska na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće evidentno kasnila za ostalim europskim središtima, egzistirajući u sklopu agrarno orijentirane multietničke monarhije, drvni resurs slavonskih šuma privukao je strani kapital te je poslužio kao svojevrsni povod otvaranju prvih tvorničkih postrojenja te modernizaciji ovdašnje privrede. Kako god bilo, 1890. godine nešto više od 80% stanovništva i dalje se bavilo poljoprivredom dok se drvna industrija razvijala zapošljavajući prije svega, kako tvrde autori monografije Povijest hrvatskog naroda 1860 – 1914. (1968.), „sezonske radnike sa sela, slabo ili nikako zainteresirane za radničku organizaciju“. Uz prihvaćanje kapitalističke paradigme te okretanje masovnoj proizvodnji, kao i posljedične migracije stanovništva i urbanizaciju, početkom 20. stoljeća došlo je do prvih oblika artikuliranog i zapaženog revolta tvorničkog radništva i to napose u drvnoprerađivačkoj industriji. Godine 1905. u Osijeku je u tvornici pokućstva Kaiser i Povischil izbio prvi generalni štrajk u hrvatskoj povijesti, dok su već sljedeće godine u Belišću demonstrirali sindikalno organizirani Gutmannovi radnici. Nadalje, 1907. došlo je do još jednog generalnog štrajka, i to onog u slavonskobrodskoj pilani na čijem se čelu našao Miloš Krpan, poznati onovremeni radnički aktivist te samoproglašeni anarhist. Dok su vlasti i sami gospodarstvenici, vlasnici resursa kao i sredstava za proizvodnju, ovakve akcije promatrali kao izljeve nedopustive subverzije, radničko je iskustvo variralo između marksističke radikalizacije te socijaldemokratskog reformizma pri rješavanju vlastitih problema u vidu dnevnica, radnog vremena, stambenog pitanja, osiguranja od ozljede na radu, i tako dalje. Upravo se ovo, brojnost sukobljenih perspektiva na primjeru tri različita štrajka, nalazi u središtu samog izlaganja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
