Naslov
Psihodiagnostička sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa
(Psychodiagnostic instruments in medicine and work and traffic psychology)

Autori
Matešić, Krunoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
6. kongres medicine rada

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 30.09.2015. - 04.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
psihologijski testovi; raspodjela psihodijagnostičkih sredstava; kvalificiranost korisnika testova; International Test commission
(psychological tests; distribution of psychodiagnostic instruments; qualification of test users; International Test Commission)

Sažetak
Sustavni početak primijenjene psihologije u Republici Hrvatskoj vezan je uz ambulantu medicine rada koja je radila za potrebe Stanica/Savjetovalište pri izboru zvanja u okviru Trgovinske komore u Zagrebu. Nakon odluke o utemeljenju donijete 19. lipnja 1931., Stanica je počela s radom 2. siječnja 1932. U stanici su radili dr. Aurel Forenbacher, liječnik medicine rada koji je utvrđivao zdravstveni status i dr. Zlatko Pregrad, psihotehničar (psiholog) koji je obavljao psihološka testiranja kandidata. Uz kraći prekid između 1948. i 1952., rad na profesionalnom usmjeravanju nastavlja današnji Hrvatski zavod za zapošljavanje. U razdoblju dužem od osam desetljeća, psihološki testovi su sustavno se razvijali u neizbježan alat pri zdravstvenim pregledima u području medicine i psihologije rada i prometa. Stupanj razvijenosti suvremene psihologije očituje si i u brojnosti psiholoških mjernih instrumenata. Hrvatska psihološka komora (HPK) je na temelju Članka 25. Zakona o psihološkoj djelatnosti preuzela tzv. A-B-C model raspodjele testova. HPK je 2003. donijela Pravilnik o kategorizaciji kao i Katalog PDS-a kao akt u cilju legalizacije psiholoških testova u Republici Hrvatskoj. Psihološke testove danas dijelimo na psihodijagnostička sredstva (PDS) i istraživačke instrumente. PDS su testovi u užem smislu riječi, namijenjeni su postavljanju diferencijalnih dijagnoza, dok su istraživačke skale, upitnici i istraživački testovi namijenjeni zahvaćanju fenomena koji su predmet mjerenja, ali ti postupci ne omogućavaju diferencijalno-dijagnostičku procjenu. O psihološkim testovima brine niz udruga kao npr. Američka psihološka udruga (APA), Europska federacija psiholoških udruga (EFPA), Međunarodno povjerenstvo za testove (ITC), Europska skupina izdavača testova (ETPG), Udruga izdavača testova (ATP), Europska udruga za psihologiju rada i organizacijsku psihologiju (EAWOP), itd. Posebno će biti predstavljeno Očitovanje ITC-a o upotrebi testova i drugih mjernih instrumenata u istraživačke svrhe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA