Naslov
Kristova svijest : Način na koji je čovjek Isus Krist spoznavao samoga sebe kao božansku osobu Presvetog Trojstva
(On the Christ's Consciousness : The Way how is the Man Jesus Christ knew himself as the Divine Person of the Holy Trinity)

Autori
Paša, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Teološki Studij

Mjesto
Zagreb

Datum
15.06

Godina
2002

Stranica
65

Mentor
Ivan Karlić

Ključne riječi
samospoznaja; osoba Isusa Krista; hipostatsko sjedinjenje; "visio beatifica"; dogma; Kalcedon
(self-knowledge; the person of Jesus Christ; hypostatic union; "visio beatifica"; dogma; Chalcedon)

Sažetak
Teološki izvodi iz definicije o hipostatskom sjedinjenju kao i redovno crkveno učiteljstvo nalaže nam vjerovati da je Isus Krist od početka bio svjestan svoga bogosinovstva, da je posjedovao gledanje Boga. No učiteljstvo ne govori o načinu na koji je ta svijest u Isusu bila prisutna. Postoje razne vrste znanja, razni načini na koje spoznata stvarnost može biti prisutna u svijesti onoga koji je spoznaje. Predmetno (enciklopedijsko) znanje izraz je nesavršenog ljudskog načina spoznavanja. Ono može gušiti slobodu i samoostvarenje čovjeka. Isusovo gledanje Boga spada u red transcendentalnog znanja. To znanje je njegova osnovna transcendentalna svijest o samome sebi. Neposredno gledanje Boga, što ga je Isus čovjek imao za vrijeme svoga zemaljskog života, nije u onom smislu "visio beatifica" kao što će biti nakon uskrsnuća, zato ostavlja prostor za patnju i napredovanje. Isusova transcendentalna bogosinovska svijest teži kao i svako transcendentalno znanje za tim da se artikulira u predmetno znanje i na taj način potpuno ostvari ono što od početka neizrečeno u sebi nosi. Ta samointerpretacija ostvaruje se kroz ljudsku povijest koju je Isus uzeo na se i time se podvrgao sveopćem zakonu rasta i dozrijevanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA