Naslov
Spolne i dobne razlike u korištenju interneta osnovnoškolaca
(Gender and age differences in pupil's Internet use)

Autori
Šincek, Daniela ; Tomašić Humer, Jasmina ; Duvnjak, Ivana ; Babić Čikeš, Ana ; Jukić, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Savremeni trendovi u psihologiji 2015 - knjiga sažetaka / Pajić, Dejan ; Dinić, Bojana - Novi Sad : Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2015, 333-335

ISBN
978-86-6065-333-0

Skup
Savremeni trendovi u psihologiji 2015

Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 29.10.2015. - 31.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Internet; spolne razlike; dobne razlike; društvene mreže
(Internet; gender differences; age differences; social network)

Sažetak
Korištenje interneta dio je svakodnevice, a potiče brojne reakcije stručne i opće javnosti. Stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi trendove u korištenju interneta u osnovnoškolaca, osobito utvrditi postoje li spolne i dobne razlike u istom. U istraživanju je sudjelovalo 505 učenika viših razreda (od toga 258 dječaka) iz četiri osnovne škole sa šireg područja grada Osijeka. Provjeravajući pomoću kojih uređaja najčešće pristupaju internetu (bilo je moguće izabrati više uređaja), pokazalo se da više od polovice sudionika (njih 54.6%) koristi mobitele u tu svrhu, a 24.4% pristupa preko vlastitog računala. Ukupno 37.3% sudionika koristi zajednička obiteljska računala kojima roditelji imaju pristup. Spolne razlike su utvrđene u pristupanju internetu preko vlastitog računala (χ2 = 9.16, p = .002) i mobitela (χ2 = 6.64, p = .010) pri čemu dječaci češće nego djevojčice pristupaju preko ovih uređaja. Učenici petih razreda češće nego ostale dobne grupe koriste obiteljsko računalo (χ2 (3) = 24.64, p = .002) i tablete (χ2 (3)= 11.27, p = .010), a učenici petih i šestih razreda rjeđe pristupaju internetu preko pametnog telefona (χ2 (3)= 8.01, p = .046). Prateći kako provode vrijeme na internetu utvrđeno je da se najčešće dopisuju s prijateljima (53%), zatim slušaju glazbu (49%) i igraju igrice (36.9%), dok u manjoj mjeri traže podatke zbog osobnih interesa ili školskih zadataka (17.3%). Dječaci češće igraju igrice nego djevojčice (χ2 = 47.69, p = .000), a djevojčice češće slušaju glazbu (χ2 = 3.92, p = .048) i dopisuju se s prijateljima (χ2 = 9.45, p = .002) nego dječaci. Za razliku od učenika petih razreda koji češće igraju igrice (χ2 (3) = 12.54, p = .006), učenici sedmih i osmih razreda se češće dopisuju s prijateljima (χ2 (3) = 16.46, p = .001). Najviše učenika ima profil na Facebooku (83.7%), a najmanje na Twitteru (17.7%). Dječaci češće od djevojčica izjavljuju kako imaju otvoreni Facebook profil (χ2 = 4.60, p =.032) i koriste Google + (χ2 = 4.17, p =.041), a djevojčice češće koriste Instagram nego dječaci (χ2 = 27.74, p = .000). Podaci mogu ukazivati na veći nadzor roditelja nad mlađim učenicima, na veću usmjerenost djevojčica i starijih učenika na interakciju s vršnjacima i prisnost te na izrazitu preferenciju Facebooka među društvenim mrežama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA