Pregled bibliografske jedinice broj: 783192
Utjecaj propolisa i pčelinje peludi na odabrane pokazatelje u sadržaju crijeva te fecesu tovnih pilića
Utjecaj propolisa i pčelinje peludi na odabrane pokazatelje u sadržaju crijeva te fecesu tovnih pilića // Krmiva : časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, 56 (2014), 3; 99-108 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 783192 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj propolisa i pčelinje peludi na odabrane pokazatelje u sadržaju crijeva te fecesu tovnih pilića
(Effect of propolis and bee pollen on selected indicators of gut content and feces of broilers)
Autori
Ivana, Klarić ; Matija, Domaćinović ; Mirela, Pavić ; Zvonimir, Steiner ; Danijela, Samac ; Ljubica, Pastuović
Izvornik
Krmiva : časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme (0023-4850) 56
(2014), 3;
99-108
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Propolis ; pčelinji pelud ; tovni pilići ; feces ; mikrobiološka flora
(Propolis ; bee pollen ; broilers ; feces ; microbial flora)
Sažetak
Brojna istraživanja u svijetu ukazala su na moguću primjenu propolisa i pčelinje peludi, svakog dodatka zasebno ili u njihovoj kombinaciji kao aditiva u hranidbi tovnih pilića. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj propolisa i pčelinje peludi kao aditiva u hranidbi na vrijednosti odabranih pokazatelja (sadržaja suhe tvari, dušika, pepela te pH – vrijednosti) u fecesu pilića i ukupnog broja bakterija, broja bakterija iz roda Enterobacteriaceae te broja bakterija iz roda Lactobacillus u sadržaju crijeva pilića. Istraživanje je provedeno na 200 pilića Ross 308 provenijencije ravnomjerno raspoređenih spolova, koji su bili podijeljeni u 5 skupina (kontrolna i četiri pokusne skupine pilića). Kontrolna skupina pilića tijekom cijelog istraživanja bila je hranjena krmnom smjesom, dok su u smjese kojima su bile hranjene pokusne skupine pilića bili umiješani dodatci – propolis i/ili pčelinja pelud, svaki dodatak zasebno ili u njihovoj kombinaciji u određenom omjeru. Dva puta tijekom istraživanja (21. i 42. dana) prikupljeni su skupni uzorci fecesa po skupinama pilića u kojima su utvrđene vrijednosti spomenutih pokazatelja u fecesu te je 42. dana nakon žrtvovanja odabranih pokusnih životinja izvršeno uzorkovanje sadržaja crijeva (ileuma) pilića u kojima su utvrđivane brojčane vrijednosti spomenutih mikrobioloških uzročnika. Istraživanje je pokazalo kako je postojala statistički značajna razlika u vrijednosti pH fecesa (p<0, 001), vrijednosti suhe tvari u fecesu (p<0, 001), vrijednosti pepela u fecesu (p<0, 001) te vrijednosti dušika u fecesu (p=0, 003) između analiziranih skupina pilića 21. dana tova. Nadalje je utvrđeno kako je postojala statistički značajna razlika u vrijednosti pH fecesa (p<0, 001), vrijednosti pepela u fecesu (p<0, 001) i vrijednosti dušika u fecesu (p=0, 001) između analiziranih skupina pilića 42. dana tova. Istraživanje je pokazalo kako nije postojala statistički značajna razlika u ukupnom broju bakterija u sadržaju crijeva (p=0, 549) te broju bakterija iz roda Enterobacteriaceae u sadržaju crijeva (p=0, 485) te kako je postojala statistički značajna razlika u broju bakterija iz roda Lactobacillus u sadržaju crijeva (p=0, 023) između analiziranih skupina pilića 42. dana tova. Zaključeno je kako dodatak propolisa i pčelinje peludi hrani tovnih pilića značajno modificira vrijednosti odabranih pokazatelja u fecesu pilića te ima značajan pozitivan utjecaj na veličinu i sastav mikrobiološke flore sadržaja crijeva pilića.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Danijela Samac
(autor)
Mirela Pavić Vulinović
(autor)
Ivana Prakatur
(autor)
Zvonimir Steiner
(autor)
Matija Domaćinović
(autor)