Pregled bibliografske jedinice broj: 782956
Međunarodni kazneni sud u Hagu
Međunarodni kazneni sud u Hagu, 2015., diplomski rad, preddiplomski, Veleučilište Lavoslav Ružička, Vukovar
CROSBI ID: 782956 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Međunarodni kazneni sud u Hagu
(The International Criminal Court The Hague)
Autori
Mandić, Adriana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Veleučilište Lavoslav Ružička
Mjesto
Vukovar
Datum
30.09
Godina
2015
Stranica
29
Mentor
Dr. sc. Smoljić, Mirko
Ključne riječi
Međunarodni kazneni sud u Hagu; ratni zločini
(The International Criminal Court in The Hague; war crimes)
Sažetak
Međunarodni kazneni sud (engl. International Criminal Court ; franc. Cour Pénale Internationale) stalna je ustanova, osnovana na temelju Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda koji je stupio na snagu 1. srpnja 2002. Sud je ovlašten sukladno Statutu izvršavati svoju sudbenost nad osobama za najteža kaznena djela međunarodnog značaja. Sjedište suda je u Den Haagu, Nizozemska. Sud je samostalna međunarodna organizacija i nije dio sustava Ujedinjenih naroda. U 1990, nakon završetka Hladnog rata, sudovi poput Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu su rezultat konsenzusa da je nekažnjavanje neprihvatljivo. Najteža kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice kao cjeline ne smiju ostati nekažnjena te da se učinkovit kazneni progon njihovih počinitelja mora osigurati putem mjera na nacionalnoj razini i putem jačanja međunarodne suradnje, odlučne stati na kraj nekažnjivosti počinitelja takvih kaznenih djela i tako pridonijeti njegovom sprječavanju. Dužnost je svake država da primjeni svoju kaznenu sudbenost na osobe koje su odgovorne za međunarodna kaznena djela. Nakon jeseni 1991. godine medijska izvješća o teškim oblicima nasilja, posebice nad civilima na području bivše Jugoslavije, podvrgnutim sistemskom „etničkom čišćenju“, zajedno s brojnim drugim teškim povredama međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i silovanja, zajedno s reportažama o koncentracijskim logorima u Bosni i Hercegovini koji su svjetsku javnost podsjetili na Holokaust, alarmirali su političare nekih velikih sila te rezultirali zahtjevima humanitarnih djelatnika, javnih osoba i međunarodnih organizacija za poduzimanjem pravnih koraka kojima bi se ne samo zaustavile te povrede nego bi se i spriječile opasnosti u budućnosti. Zabrinuto izvješćima o genocidu masovnih razmjera u Ruandi i potaknuto zahtjevom da se na njih reagira barem jednakom mjerom kao što je učinjeno u pogledu „europskog“ masakra na području bivše Jugoslavije je Rezolucijom 955 od 8. XI. 1994. osnovalo međunarodni kazneni sud radi kaznenog progona osoba odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede zajedničkog čl. 3. ženevskih konvencija za zaštitu žrtava rata iz 1949. i Drugog dopunskog protokola tim konvencijama iz 1977. godine, počinjenih od 1. 1. 1994. do 31. 07. 1994. na području Ruande i susjednih zemalja
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo