Pregled bibliografske jedinice broj: 782952
Primjena Schengenskog provedbenog sporazuma u Republici Hrvatskoj
Primjena Schengenskog provedbenog sporazuma u Republici Hrvatskoj, 2015., diplomski rad, preddiplomski, Veleučilište Lavoslav Ružička, Vukovar
CROSBI ID: 782952 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena Schengenskog provedbenog sporazuma u Republici Hrvatskoj
(Application of the Schengen Agreement in the Republic of Croatia)
Autori
Kovačević, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Veleučilište Lavoslav Ružička
Mjesto
Vukovar
Datum
30.09
Godina
2015
Stranica
29
Mentor
Dr. sc. Smoljić, Mirko
Ključne riječi
Schengenski sporazum u Republici Hrvatskoj
(The Schengen Agreement in the Republic of Croatia)
Sažetak
1985. godine potpisan je Schengenski sporazum, koji je stupio na snagu 1995. godine, a njime se državljani država članica Europske unije mogu bez ikakvih ograničenja kretati prema drugim državama članicama, odnosno, kretati se bez putnih isprava, putovnice i osobne iskaznice. Potpisale su ga Belgija, Francuska, Nizozemska, Luksemburg i Njemačka. Danas u schengenskom prostoru ima 26 zemalja i smatra se jednim od najvećih postignuća u europskim integracijama. Republika Hrvatska je zahtjev za Schengen predala 01.07.2015. godine, tvrdeći da je spremna i da ispunjava tražene uvjete, te bi u njega trebala stupiti 2016. godine. Hrvatska time dokazuje da je uređena država koja je u najkraćem mogućem roku ispunila sve potrebne kriterije i ispravno i namjenski potrošila dobivena sredstva za primjenu Schengena. Schengneskim sporazumom državljani članica Europske unije mogu se kretati slobodno po drugim državama članicama bez putovnice ili osobne iskaznice. Hoće li to biti dobro ostvaren cilj, vidjet ćemo s vremenom, jer prostor na kojem se nalazi naša država poseban je i specifičan, zato što se radi o prostoru na kojem često djeluju organizirane skupine kriminala, a još su dodatno utjecala ratna događanja 90-ih godina , te su na taj način doprinijeli nestabilnosti jer je cijelo područje zbog te izloženosti , koji su donijeli socijalno raslojavanje, naoružavanje stanovništva, dovelo do svojevrsnih novih počinitelja i počinjenja kaznenih djela. Iako, punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji i punopravnim članstvom u EUROPOL-u, te daljnjom uspostavom sigurnosti na vanjskim granicama, te ispunjavanju svih uvjeta predviđenih daljnjom schengenskom pravnom stečevinom, Hrvatska bi trebala ojačati sigurnosnu poziciju , a to je i najnužniji preduvjet daljnjeg gospodarskog razvoja i napretka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo