Naslov
Kognitivna obrada različitih hrvatskih niječnih rečenica i njihov prijenos u engleski jezik
(Cognitive processing of various Croatian negations and transfer of negations to English)

Autori
Ćoso, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Centar za poslijediplomske studije

Mjesto
Zagreb

Datum
16.10

Godina
2015

Stranica
174

Mentor
Domijan, Dražen

Neposredni voditelj
Jelaska, Zrinka

Ključne riječi
obrada niječnosti; dvostruke negacije; niječni slijed; situacijski model; kompeticijski model
(negation processing; double negative; negative concord; situational model; competition model)

Sažetak
Univerzalno je svojstvo različitih jezika postojanje sintaktičkih formi za izražavanje niječnosti. S kognitivnoga stajališta iznimno su zanimljive dvostruke i višestruke negacije u rečenici te niječni slijed. Pojedini jezici dopuštaju, katkad i zahtijevaju upotrebu dvostrukih negacija i niječnoga slijeda u standardnome govoru, dok se kod drugih jezika ovakvi oblici mogu pronaći vrlo rijetko, kao iznimka ili čak gramatička pogreška. Hrvatski jezik, poput ostalih slavenskih jezika, dopušta upotrebu niječnih slijedova koji rečenici daju niječno značenje. Dosadašnja istraživanja pokazala su razliku u kognitivnoj obradi jesnih i niječnih rečenica, pri čemu je, prema situacijskome modelu rečeničnoga razumijevanja, za obradu niječnih rečenica potrebno dulje vrijeme zbog postojanja više koraka u obradi. Dvostruke niječne rečenice i niječno slaganje do sada nisu eksperimentalno ispitivani. U istraživanju je korišten zadatak podudarnosti rečenice i slike, a provedena su tri eksperimenta. U eksperimentima su sudjelovali studenti psihologije i anglistike. Svi provedeni eksperimenti pokazali su bržu i točniju obradu jesnih rečenica u odnosu na niječne rečenice. Ovisno o vrsti riječi koja je zanijekana, nisu se pokazale razlike u brzini i točnosti obrade između rečeničnih, leksičkih i dvostrukih negacija. Usporedba niječnih rečenica koje u sebi sadrže kvantifikatore pokazala je razliku u brzini i točnosti obrade, pri čemu se niječni slijed brže i točnije obrađuje u odnosu na sastavničke negacije te točnije u odnosu na rečenične negacije. Jezik na kojemu su zadane rečenice nije se pokazao značajnim za brzinu i točnost obrade rečenica kod dvojezičnih ispitanika. Ispitivanja obrade niječnosti u hrvatskome jeziku potvrđuju dosadašnje rezultate o obradi niječnosti u dva koraka. Ipak, čini se kako za obradu niječnoga slijeda i sastavničkih negacija objašnjenje kroz dva stupnja obrade nije dovoljno te se predlaže kombinacija situacijskog i kompeticijskog modela, pri čemu se kvantifikatori u rečenicama ponašaju kao jaki ključevi za obradu niječnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Filologija

POVEZANOST RADA