Pregled bibliografske jedinice broj: 782790
Iskustva programa “Recite da nepušenju“
Iskustva programa “Recite da nepušenju“ // Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 3 (2001), 28; 1-4 (podatak o recenziji nije dostupan, ostalo, stručni)
CROSBI ID: 782790 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iskustva programa “Recite da nepušenju“
(Experiences from the program "Say yes to non-smoking")
Autori
Čivljak, Marta
Izvornik
Hrvatski časopis za javno zdravstvo (1845-3082) 3
(2001), 28;
1-4
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, stručni
Ključne riječi
pušenje
(Tobacco)
Sažetak
Pušenje cigareta predstavlja najveću epidemiju XX stoljeća. Danas prema procjenama SZO zbog uživanja duhana godišnje umire 4, 9 milijuna ljudi u svijetu, a podaci upućuju da će broj narasti na 10 milijuna do 2030. godine kao rezultat eksplozije u broju pušača u Kini i ostalim zemljama u razvoju (1). Tijekom 2005. godine u Hrvatskoj je po prvi put provedeno i istraživanje Global Health Professional Survey (GHPS). Istraživanje je razvijeno u kasnim 1990-tim od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Centers of Disease Control (CDC) i Canadian Public Health Association (CPHA), u svrhu praćenja prevalencije pušenja, te ispitivanje stavova i znanja o poslijedicama pušenja kod studenata medicine, sestrinstva, stomatologije i farmacije, kao budućih zdravstvenih djelatnika. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno samo kod studenata medicine. Rezultati istraživanja pokazuju da u toj populacijskoj grupi puši 36, 6% studenata, od kojih su 35, 9% muškarci, a 37, 1% žene (2). Postoje dokazi da je za borbu protiv pušenja nužno razvijati komprehensivne metode i strategije kojima bi se spriječilo inicijalno regrutiranje novih pušača te pomoglo pušačima da prestanu pušiti. Tim mjerama se može utjecati na smanje morbiditeta i mortaliteta vezanog uz naviku pušenja, te bi se indirektno utjecalo i na smanjenje troškova zdravstvene zaštite i društva u cjelini. Najvažnije su preventivne mjere, kako mladi ljudi ne bi niti započeli s pušenjem. Smanjiti broj novoregrutiranih pušača dugoročno je najbolja mjera za smanjenje broja pušača u populaciji (3, 4). Mnoge studije su pokazale da više od 70% pušača želi prestati pušiti, stoga adekvatna pomoć i podrška usmjerena prema toj populaciji može biti od velike koristi u programima suzbijanja pušenja (5). Dokazano je da u programima suzbijanja pušenja treba imati različiti pristup prema različitim pušačima (6, 7).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita