Naslov
Bjelovarska subdepresija kao prostor s konvencionalnim i nekonvencionalnim ležištima ugljikovodika te geotermalnom energijom
(Bjelovar Subdepression as area with conventional and unconventional hydrocarbon reservoirs and geothermal energy)

Autori
Malvić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija u znanstvenim istraživanjima

Mjesto i datum
Bjelovar, Hrvatska, 22.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Bjelovarska subdepresija; ugljikovodici; ležišta
(Bjelovar Subdepression; hydrocarbons; reservoirs)

Sažetak
Ležišta nafte i plina dokazana su u brojnim poljima unutar prostora koji se geološki naziva Bjelovarska subdepresija, a najvećim dijelom pripada granicama Bjelovarsko-bilogorske županije. U zemljopisnom smislu ono obuhvaća uglavnom nizinski prostor između Bilogore, Papuka, Psunja, Moslavačke gore i Kalnika te samu Bilogoru. Najveće polje po dosadašnjoj proizvodnji je Šandrovac, uz niz manjih struktura na kojima su dokazane bilančne rezerve ugljikovodika, poput polja Bilogora, Galovac-Pavljani, Letičani, Grubišno Polje i drugih. Kako je većina rezervi smještena unutar pješčenjačkih ležišta gornjomiocenske starosti, jasno je da njihova petrofizikalna svojstva poput šupljikavosti i propusnosti nisu jednoliko raspoređena unutar njih. Posebice se to odnosi na rubove tih struktura gdje takvi pješčenjaci postupno prelaze u sitnozrnatije stijene poput siltnih pješčenjaka, siltita, pa i lapora. Time se mijenjaju njihova proizvodna svojstva, a nakon dugotrajnije proizvodnje to jesu i prostori gdje se zadržala određena količina tzv. zaostale nafte (pa i plina). U svijetlu današnjih promatranja zaliha ugljikovodika ti volumeni postaju interesantni s ciljem povećanja ukupnog iscrpka iz cijele strukture, posebice jer proizvodnja iz "glavnog" propusnog dijela ležišta ne znaci da su i količine iz rubnih dijelova ikada ušle u tu proizvodnju ili se barem približile ukupnom mogućem iscrpku iz tih dijelova ležišta. S naftno- plinsko geološke strane takvi dijelovi se klasificiraju kao jedna od dviju najčešćih vrsta nekonvencionalnih ležišta, te imenuju slabopropusnim pješčenjacima. Daljnja ulaganja mogla bi vrlo izgledno potvrditi postajanje istih i u prostoru Bjelovarske subdepresije, pokazati se ekonomski isplativima te značajno produžiti vijek crpljenja postojećih polja i ukupno pridobive količine. Nadalje, Bjelovarska subdepresija u svome najdubljem dijelu, sinklinali Velika Ciglena, krije možda najveće potencijalno ležište geotermalne vode u Hrvatskoj. Ako se pokusnom proizvodnjom potvrdi njegov volumen i dokaze mogućnost kontinuirane proizvodnje dovoljne količine geotermalne vode (možda i vodene pare, jer temperatura prelazi 150 Celzijusovih stupnjeva), mogao bi se osigurati ekonomičan izvor energije za grijanje okolnih naselja, poljoprivrednih pogona ili čak generiranje električne energije. U oba slučaja radi se o potencijalnim rezervama, znaci nedokazanim. Međutim, temeljem postojeće proizvodnje ugljikovodika te izmjerene temperature geotermalne vode u mezozojskim karbonatima sinklinale Velika Ciglena, ali i vjerojatnosti otkrića koja proizlazi iz analogija sa sličnim geološkim strukturama, vrlo je smisleno uložiti potrebne iznose u razradno bušenje. Kod ležišta ugljikovodika to su rubni dijelovi postojećih većih naftnoplinskih polja, tj. slabije propusni pješčenjački litofacijesi za koje je dokazano ili se pretpostavlja da do sada nisu sudjelovali u proizvodnji ili su pridobivene količine iznosile tek nekoliko postotaka ukupnih. Razradno bušenje u Velikoj Cigleni obuhvatilo bi pokusnu proizvodnju geotermalne vode, a kako bi se utvrdile minimalne moguće dnevne količine te temperature fluida, a zatim moglo procijeniti isplativost. Kako su nafta i plin fosilna goriva, zajedno s ugljenom, svakako treba spomenuti i danas zatvorene Bilogorske rudnike lignita. Iako su oni na niskom stupnju karbonizacije, ne bi uzelo puno vremena i sredstava ponovno im procijeniti količine te analizirati kakvoću (posebice sadržaj vlage). Zbog niske cijene prijevoza u okolicu on bi i dalje mogao biti jedan od isplativih energenata za kućanstva unutar županije. Zaključno, prostor Bjelovarske subdepresije svakako krije dodatne količine mineralnih sirovina koje nisu dokazane, no predstavlja potencijalne rezerve. Njihovo prevođenje u dokazane, pa i bilančne (ekonomski isplative) ovisi o dodatnim ulaganjima. Ona naravno nisu mala, mjere se u milijunima kuna, no moguća vrijednost novootkrivenih količina bila bi vjerojatno nekoliko puta veća, a rizik je na razini uobičajenoj u istraživanjima takve vrste.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA